text
tex1
slika
Stanje na tržištu rada
Niska stopa ekonomske aktivnosti u BiH i BPK Goražde

23.April, 2018

|

Armin Sijamic

ALDI BLOG

Kategorija: Digitalne tehnologije

Stanje na tržištu rada

Udruženje ALDI je tokom prethodnih mjeseci radilo na "Istraživanju potreba za radnom snagom" (IPRS) koje će biti predstavljeno 26. aprila 2018. godine, gdje je navedeno da brojni problemi potresaju tržište rada i smanjuju ekonomsku aktivnost najvećeg dijela stanovništva u Bosni i Hercegovini.

Za razumijevanje okolnosti u kojima se treba ispitati kvantitet i kvalitet potražnje za radnom snagom na području BPK Goražde korisno je poznavati širi kontekst stanja na tržištu rada Bosne i Hercegovine, konstatuje se u pomenutom Istraživanju.

Istraživanjem se želi ukazati na specifičnosti koje vladaju u BPK Goražde i u BiH, ali i poredi ih sa podacima iz Evropske unije kojoj BiH želi pristupiti i usvojiti standarde koji vladaju u toj zajednici najrazvijenih zemalja svijeta. Iako poređenje BiH i EU često nije moguće jednostavno predstaviti, ono je ipak važno, jer EU je bliža BiH i ovdašnjoj privredi više nego se čini. Navedimo, glavni trgovinski partner BiH je upravo EU, a rast međusobne trgovine svakim danom je veći. Dakle, ukoliko BiH i svi želi nametanje sa evropskim državama, onda se moraju pratiti trendovi i u samoj EU, odnosno pokušati razvijati vještine i proizvode koji mogu imati komparativnu prednost na evropskom tržištu koje se svakim danom sažima i postaje dostupnije i za privrednike iz naše zemlje.

Razvijanje vještina i proizvoda koji se mogu ponuditi na stranim tržištima cilj je gotovo svakog makroekonomskog plana jedne države. Cilj Istraživanja leži i u ovoj postavci – pronaći svoje slabosti (poredeći se sa drugima) i pronaći rješenja koja će generisati ekonomski razvoj lokalne zajednice. Prvi korak ka tome je presjek stanja, a zatim i ispitivanje (opširnom anketom) potreba poslodavaca u BPK Goražde. 

Bosna i Hercegovina i Evropska unija

BiH se nalazi u ranoj fazi razvoja funkcionalne tržišne ekonomije koja je sada karakteristična po neefikasnosti javnog sektora, sporom razvoju privatnog sektora i generalno niskim kapacitetima da bi se nosila sa konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama unutar Evropske unije, jedan je od zaključaka u Istraživanju. Spori ekonomski i socijalni razvoj doveo je do ogromnog zaostajanja BiH za zemljama članicama EU, posebno u oblasti tržišta rada te naporima u suočavanju sa izazovima tržišta rada. Kako vrijeme odmiče, a ukoliko BiH ne napravi ozbiljne korake, onda bi taj zaostatak mogao biti i veći nego što je sada. Vrijeme ne radi za BiH, pa je stoga potrebno djelovati na više nivoa.

Posljedice zaostajanja Bosne i Hercegovine za Evropskom unijom su najvidljivije u niskoj stopi ekonomske aktivnosti odraslog stanovništva, koje je zbog visokih stopa nezaposlenosti i slabe potražnje za radnom snagom obeshrabreno za ulazak na tržište rada. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine o kretanjima na tržištu radne snage iz ankete o radnoj snazi (LFS), u 2016. godini zabilježena je stopa aktivnosti od 59,2 procenta, što je daleko ispod prosjeka Evropske unije (77,5%), dok je stopa aktivnosti mladih osoba za jednu četvrtinu manja u odnosu na EU. 
Ovi podaci govore dosta o važnim tendencijama na tržištu rada BiH i BPK Goražde, iako sama struktura ta dva tržišta nije ista. Međutim, većina problema je zajednička za oba tržišta. 

Federacija BiH i BPK Goražde: Sličnosti i razlike

Bosansko-podrinjski kanton Goražde dio je jedinstvenog tržišta rada Federacije BiH na kojem su jednoobrazno regulisana sva pitanja povezana sa radom uključujući radno zakonodavstvo, plate, oporezivanje rada, obaveze za socijalne doprinose i na kojem se sveobuhvatno provode aktivnosti u oblasti reformi tržišta rada.

Međutim, BPK Goražde ima znatno drugačiju ekonomsku strukturu u odnosu na ostale kantone u Federaciji BiH. BPK Goražde ekonomski rast crpi iz rasta industrijskog sektora, što se ogleda u tome da čak 91,6 procenata svih registrovanih radnika radi u preduzećima, a tek 8,4 procenta radnika je zaposleno u obrtima i slobodnim djelatnostima što je za 5,1 procenat više u odnosu na Federaciju BiH. 

U  BPK Goražde u sektoru industrije radi 51 procenat svih radnika, što je skoro duplo veće učešće od Federacije BiH u kojoj je 26,6 procenata zaposleno u industriji. Sa druge strane, sektor usluga je znatno nerazvijeniji i zapošljava 23,7 procenata radnika u odnosu na 45,5 procenata u Federaciji BiH.

Međutim, najvažnija razlika u strukturi radne snage je u broju radnika u prerađivačkoj industriji. Dok je u Federaciji BiH 20,4 procenata svih radnika zaposleno u ovom sektoru, u BPK Goražde u prerađivačkom sektoru zaposleno je čak 48,5 procenata svih radnika. Ono što je zanimljivo jeste da još samo sektor javne uprave u BPK Goražde ima veći procenat zaposlenih radnika u odnosu na Federaciju BiH, ali samo sa neznatnom razlikom (10,7 % radnika u BPK Goražde i 10,2% u Federaciji BiH).

U svim drugim ekonomskim sektorima udio radnika u ukupnoj zaposlenosti je manji u odnosu na prosjek u Federaciji BiH. Ovo je prvenstveno posljedica visokog učešća radnika u prerađivaškoj industriji BPK Goražde, ali i nerazvijenosti pojednih uslužnih sektora.

Bosansko-podrinjski kanton Goražde ima znatno mlađu zaposlenu radnu snagu od Federacije BiH. Za razliku od Federacije BiH u BPK Goražde znatno veći udio u registrovanim radnicima imaju radnici mlađi od 25 godina, a također je veći udio radnika starosti od 25 do 39 godina. Sa druge strane, Federacija BiH ima veće učešće starijih radnika, kako onih u dobi od 40 do 54 godine tako i radnika starijih od 55 godina.

Koliki značaj industrijski sektor ima za povećanje zaposlenosti mladih osoba, najbolje govori podatak da 83,5 procenata radnika mlađih od 25 godina, 70 procenata mlađih od 30 godina i 64 procenata mlađih od 35 godina radi u nekom od industrijskih preduzeća sa prostora BPK Goražde.

Niz specifičnih razlika i sličnosti još je, svakako duži, a Istraživanje tretira sve te aspekte i iskazuje ih jednostavnim i preglednim skupom podataka, precizirajući mjere koje treba poduzeti u narednom periodu, odnosno anketiranjem privrednika dolazi do zaključaka o ključnim trendovima na tržištu rada u narednim godinama, a sve pod uslovom da se ne dese bitne i sistematske promjene koje u ovom trenutku nisu izvjesne.