Aldi

Agency For Local Development initiatives

Nalazite se na: Početak Razvoj poduzetnika i malih farmera u okviru procesa Europskih integracija Evropska perspektiva Bosne i Hercegovine: Ka uravnoteženosti ili ekstremnoj nejednakosti?'

Evropska perspektiva Bosne i Hercegovine: Ka uravnoteženosti ili ekstremnoj nejednakosti?'

E-mail Ispis PDF

Bosna i Hercegovina na dnu Evrope po prosječnom bruto nacionalnom prihodu
Prema najnovijim ekonomskim podacima Svjetske Banke, Bosna i Hercegovina iza Albanije zauzima dno ljestvice među zemljama jugoistočne Evrope. U procjeni Bruto nacionalnog prihoda po glavi stanovnika za 2003. godinu, GNI per capita u BiH od svih Evropskih zemalja jedino je veći od Ukrajinskog, trenutno najnerazvijenije države u Evropi. Iako je u proteklih godinu dana Bosnu i Hercegovinu u ekonomskom razvoju pretekla i Bjelorusija, najizolovanija Evropska država, vladine institucije u BiH ne namjeravaju promijeniti dosadašnji tempo provođenja reformi.
Vlada Bosne i Hercegovine nije ozbiljno ni započela sa implementacijom PRSP
Zadovoljni ostvarenim rezultatima, Vijeće ministara i vladajuće političke partije optimistično ocjenjuju dosadašnji rad na provođenju Srednjoročne razvojne strategije, čiji je prvi cilj stvaranje uslova za uravnotežen i ujednačen razvoj svih dijelova Bosne i Hercegovine. Vlada kontinuirano promoviše svoje uspjehe u provođenju tranzicijskih reformi, bez obzira što preko 90 procenata stanovništva u BiH smatra da je kvaliteta života ista ili čak lošija nego godinu dana ranije. Iako je PRSP kreiran kako bi se zaustavilo rasprostranjivanje siromaštva u zemlji, realizacija svega 15,07 procenata planiranih aktivnosti, za prvih šest mjeseci u 2004. godini, nije proizvela nikakav efekat na unaprijeđenje kvalitete života u lokalnoj zajednici. Tri četvrtine stanovnika Bosne i Hercegovine smatra da ni političke partije, ni vladine institucije, a ni međunarodna zajednica ne mogu učiniti ništa na unaprijeđenju kvalitete života u njihovim lokalnim zajednicama.
Koncentracija kapitala i ljudi u administrativne centre uzrokuje siromaštvo u BiH
Razlike u ekonomskim potencijalima između pojedinih gradova podstići ekonomsku nesigurnost u Bosni i Hercegovini U pet gradova u BiH, u kojima živi 1/5 populacije, skoncentrisano je 62,55 procenata svih inostranih investicija, u odnosu na kojima građani imaju mogućnosti za ostvarivanje prihoda koji su 2,11 puta veći, u odnosu na ostale gradove u kojima živi 4/5 stanovništva države. Ekonomske razlike između Sarajeva, Banja Luke i ostatka BiH, su tolike da su motivisale u protekle tri godine 214.397 stanovnika da se dosele, napuštajući marginalizirane dijelove države u potrazi za boljim plaćenim poslovima. Trenutnim zanemarivanjem problema koncentracije ljudi i kapitala u tri administrativna centra u BiH, svakodnevno se povećava ekonomska i socijalna nesigurnost u ostalim dijelovima države, u kojima postoji sve više šansi da najveći broj stanovnika padne ispod granice siromaštva.
Vladi Bosne i Hercegovine bitniji brojevi, nego kvaliteta života njenih građana
Puštajući da se stvari odvijaju same od sebe, svakim danom se smanjuju izgledi države da se ostvare zacrtani ciljevi PRSP-a. U slučaju da se i ostvare planirani rezultati u rastu Bruto društvenog proizvoda zemlje, ako se ništa ne promjeni u vladinim politikama, najveći broj stanovnika BiH neće osjetiti promjene u poboljšanju ekonomskog položaja. U Bosni i Hercegovini ne postoji nijedna vladina politika koja bi spriječila rast ekonomske neuravnoteženosti unutar zemlje. Vladajuće političke opcije u BiH, iako zagovaraju korjenite reforme, nisu u mogućnosti da ih sprovedu, jer radikalne reforme ne podrazumijevaju ono što birači žele da čuju. U političkom izboru između onoga što treba i onoga što birači vole čuti, u Bosni i Hercegovini gubitnik je onaj ko govori istinu.
Sažetak izvještaja o Evropskoj perspektivi BiH
U prvom i drugom poglavlju Izvještaja dat je osvrt na tri ključna planirana cilja Srednjoročne strategije razvoja-PRSP, te pregled osnovnih nedostataka koji u PRSP-u nisu obuhvaćeni, a mogu imati značajne ekonomske posljedice po očekivane rezultate. U trećem poglavlju, dat je prikaz osnovnog problema sa kojim se susreće ekonomija – rastućeg deficita tekućeg računa, dok se u četvrtom poglavlju analizira dosadašnji rad vladinih institucija na provođenju PRSP-a, analizirajući njihov progres u ostvarivanju planiranih aktivnosti za prvo polugodište 2004. godine. U prva četiri poglavlja dat je osnovni pregled informacija koje se uglavnom koriste u debatama za i protiv sadašnjeg načina vođeja ekonomskih politika u Bosni i Hercegovini.

Drugi dio Izvještaja se odnosi na pitanja i probleme za koje skoro da ne postoji prostor u agendama donosioca odluka, a koji se drektno tiču ekonomske budućnosti građana Bosne i Hercegovine.
U Bosni i Hercegovini postoji izražena nejednakost u ekonomskim potencijalima i mogućnostima za ostvarivanje prihoda stanovnika. Preokupirani dnom ljestvice koju Bosna i Hercegovina zauzima među tranzicijskim zemljama u Evropi, niko u državi ne obraća pažnju na rastuće razlike u životnom standardu, mogućnostima za generisanje prihoda između 138 gradova i općina u Bosni i Hercegovini. U petom poglavlju Izvještaja nalaze se informacije o procjenama razmjera ekonomske nejednakosti u državi, analizirajući razloge za razlike u uspjesima pojedinih općina u privlačenju inostranih investicija, broju zaposlenih i prihodima koje ostvaruju radnici.
Iako su predviđanja za Bosnu i Hercegovinu govorila da će proces tranzicije prouzrokovati unutrašnju migraciju stanovništva u okviru 1 procenta godišnje, u protekle tri godine mjesto prebivališta u zemlji je promijenilo najmanje 10 procenata stanovništva. Iako mnogi donosioci odluka povezuju untrašnje migracije u zemlji sa procesom povratka, informacije o stvarnim tokovima stanovništa jasno govore da unutrašnje migracije imaju slabu vezu sa procesom povratka, ali zato jaku sa razlikama u mogućnostima za ostvarivanje prihoda. U šestom poglavlju, nalaze se ključni rezultati analize kretanja stanovništva u Bosni i Hercegovini u periodu od 2001. do 2003. godine.
U nemogućnosti da rade na zapadu, mladi ljudi se sve više okreću Sarajevu i Banja Luci, u potrazi za karijerom i boljom budućnosti za njih i njihove buduće porodice. Iako je glavni cilj Srednjoročne razvojne strategije stvaranje preduslova za ujednačen ekonomski rast svih dijelova zemlje, vladine politike zanemaruju probleme koncentracije kapitala i stručne radne snage, ostavljajući preko 4/5 stanovništva sa sve većim izgledima za padanje u siromaštvo, tipično za većinu izvozno orijentisanih ekonomija u razvoju. Sedmo i osmo poglavlje predstavlja ključne probleme sa kojima će se Bosna i Hercegovina susresti u naredne tri godine i posljedice koje mogu proistaći trenutnim načinom vođenja ekonomske politike u zemlji.
Ovaj Izvještaj je proizvod šestomjesečnog rada na prikupljanju i analiziranju informacija o razmjerama ekonomske nejednakosti unutar Bosne i Hercegovine. Osnovni cilj dokumenta jeste pokretanje šire debate oko problema izražene ekonomske nejednakosti unutar BiH, te skretanje pažnje ključnih donosioca odluka o ekonomskim i demografskim poremećajima koji se prouzrokuju trenutnim načinom vođenja ekonomske politike.

 

Erasmus+

erasmus

Supported by

fzzz

NAŠI PARTNERI