U posljednje vrijeme digitalizacija, digitalne vještine i industrija 4.0 privlači sve veću pažnju iz jednog jednostavnog razloga – njihove mogućnosti da transformišu način na koji mi živimo i radimo biznis. Menadžeri sve češće postavljaju pitanje kako odgovoriti na izazove digitalne ekonomije, a rastući broj mladih ljudi shvata da bez adekvatnih digitalnih vještina neće moći ostvariti svoj puni potencijal na tržištu rada.

Ovih dana Udruženje ALDI radi na finalnim pripremama na otvaranju prvog Inovativnog trening laboratorija (ALDI ITLab) koji ima misiju da otvori vrata svima zainteresovanim, a posebno mladim osobama u svijet digitalnih tehnologija. Kao što smo ranije pisali, ALDI ITLab će omogućiti mladim osobama profesionalni razvoj u oblastima kao što su razvoj aplikacija, upravljanje podacima i poslovna analitika. Prema planu razvoja, ITLab će dodatno proširiti mogućnosti za razvoj digitalnih vještina, gdje je u vrhu prioriteta IoT (Internet of Things/Internet stvari).

Internet of things već nekoliko godina se predstavlja kao ogroman potencijal za biznis. McKinsey Global Institute predviđa da IoT ima ekonomski uticaj između 3500 i 9700 milijardi eura do 2025. godine (BDP Njemačke u 2017. godini je iznosio 3200 milijardi euro).  IoT može pomoći kompanijama da stvore nove puteve za ostvarivanje prihoda kroz razvoj digitalno povezanih rješenja i usluga koje će ponuditi kupcima ili koje će reducirati troškove njihovih operacija. Srž potencijala IoT je u njegovoj sposobnosti da generiše novu vrijednost kroz integrisani pristup u digitalizaciji fizičkog svijeta kako bi se kreirao novi uvid, razvili novi poslovni modeli i generisala stvarna vrijednost za korisnike.

Kako do IoT rješenja?

Danas kompanije ulažu ogromne resurse kako bi se otključao potencijal koji donosi IoT kroz izradu rješenja koja bi povezala Informacione i operacijske tehnologije (IT/OT) u industriji. Industrijske Internet of Thing platforme (IIOT) uključuju funkcije kao što su upravljanje uređajima, analitika, sigurnost, pokretanje pomoću aplikacija i sveukupno upravljanje. Platforme se razlikuju u nivou operativne tehnologije (OT) i njihove sposobnosti da obezbjede troškovno efikasnu manipulaciju podacima iz IoT uređaja (endpoints), upravljanje silosima podataka koje generišu IoT uređaji,  te kako bi se unaprijedile performanse aplikacija pomoću kojim se upravlja IoT uređajima.

IoT platforme predstavljaju set integrisanih softverskih mogućnosti koje unaprijeđuju menadžersko donošenje odluka, operativnu vidljivost i kontrolu IoT uređaja, opreme, infrastrukture, skladišta i cijelih fabrika. Trenutno, najveći fokus u razvoju IoT platformi su za potrebe sektora transporta, usluga proizvodnje i korištenja prirodnih resursa.

Ukoliko se kompanija odluči da započne sa digitalnom transformacijom svojih biznisa koja bi bila zasnovana na IoT tehnologiji, pred njom stoji izbor da li da sama razvija svoju IoT platformu ili da koristi već dobro etablirane platforme razvijene od strane vodećih kompanija u ovoj oblasti.

Ukoliko se odluči za ovo posljednje, na raspolaganju joj stoji širok izbor IoT platformi. 

Prema Gartnerovom magičnom kvadratu za 2018. godinu, vizionari u IoT platformama su PTC IioT ThingWorx platforma koja je kompletna end-to-end platforma, koja je broj 1 platforma prema efikasnost u izvršavanju povezanosti IoT uređaja, posebno u sektoru proizvodnje i koja ima preko 170 različitih aplikacija, starter kits i IoT proizvoda, te koja podržava preko 130 različitih protokola. Pored PTC platforme, vizionari u IoT su i Hitachi Lumada platforma i SAP Leonardo.

Trenutno IoT platforme koje drže najveći dio IoT tržišta su Accenture Connected Platform as a Service (CPaaS), koja je zapravo hibridno, industrijski agnostično samostalno softversko rješenje. Accenture CpaaS omogućava puni spektar neophodnih komponenti IoT platforme koje se mogu prilagoditi specifičnim potrebama svakog korisnika u industrijskoj proizvodnji, automotivu, uslugama, prirodnim resursima, transportu i logistici. Značajno mjesto na tržištu zauzima i IBM Watson IoT platforma koja ima jako dobre performanse u upravljnju uređajima, analitici, menadžmentu podataka, razvoju softvera i sigurnosti i koja se primjenjuje širom sektora industrije i usluga. Veliki tržišni igrač je naravno i Oracle sa svojim IoT Cloud servisom koji nudi kompanijama široku platformu kao uslugu (PaaS).

Kompanijama zainteresovanim za IoT na raspolaganju stoji izbor: da li da koriste unaprijed skrojena rješenja koja nude globalne kompanije, da li da koriste manje etablirana rješenja kompanija iz softverske industrije, da same razvijaju vlastite IoT platforme ili da kombinuju sve ove opcije. Izbor opcije koja će najbolje odgovarati vašim potrebama trebao bi da bude zasnovan na jasnoj strategiji i nivou predanosti koju će kompanija posvetiti svojoj digitalnoj transformaciji prema Industriji 4.0. 

Industrija 4.0. Šta je to i šta ona znači za kompanije?

MIT centar za industrijsku performansu (IPC) je nedavno bio domaćin Okruglog stola pod nazivom „Industrija 4.0“, na kojem su učestvovali članovi istraživačke zajednice MIT, te nekoliko industrijskih lidera koji se bave naprednom proizvodnjom. Na pitanje šta je Industrija 4.0  grupa se složila da je ona centralni pokretač koncepta proizvodnje koji se bazira na generisanju velikih količina podataka zasnovanih na ugradnji senzora koji mogu pratiti svaku fazu proizvodnog procesa, kao i čitave proizvodne procese, na jednoj ili više lokacija. 

Kombinujući Internet stvari posebno industrijski internet, sa sajber-fizičkim ugrađenim sistemima, Industrija 4.0 dovodi do stvaranja „pametnih fabrika“ koje prenose podatke između mašina i oblaka unutar jedne fabrike ili između više njih. Upotreba tehnologije Internet stvari u proizvodnji, poznata kao Industrijski Internet stvari (IIoT) predstavlja način za poboljšanje operativne efikasnosti ispravljanjem anomalija, te ranije identificiranje problema što dovodi do bržih lanaca snabdijevanja i znatnog povećanja zadovoljstva kupaca. IIoT na mnogo načina vrši revoluciju proizvodnje zbog čega se često naziva 4-ta industrijska revolucija.

Međutim, prije nego što bilo koji objekat ili organizacija započne put koji sprovodi IIoT, postoje brojni faktori koje je potrebno ispitati i razmotriti. Dr. John Carrier viši predavač sistemske dinamike u MIT Sloan-u, detaljno je objasnio korake koje je potrebno proći prilikom implementacije ove tehnologije  pod nazivom „Sedam principa sistema koje treba znati prilikom implementacije IIoT-a“.

Ukoliko želite uploviti u oblast digitalne proizvodnje prvo razmislite o ovih sedam sistemskih principa: 
1. Opservabilnost – da li možemo da vidimo u kojem pravcu idemo?
2. Upravljivost – na koji način ćemo postići vrijednost?
3. Stabilnost – možemo li koristiti IIoT da minimaliziramo složenost i varijabilnost?
4. Metrika – da li upravljamo pravom metrikom?
5. Povratna informacija – da li učimo ili ponavljamo iste greške?
6. Varijacija – šta izaziva varijabilnost u našem sistemu i kako nam IIoT može pomoći?
7. Podaci nisu sistem – šta ćemo uraditi sa podacima koje sakupljamo?

Ovi podaci nam mogu poslužiti kao kontrolni spisak svega što je potrebno procijeniti, analizirati i potencijalno prilagoditi prije implementacije bilo kojeg aspekta IIoT-a. 

Još jedna od kritičnih stavki koje je bitno spomenuti je sajber-sigurnost. Generisanje značajnih količina podataka, kao i potrebe kompanija da pomjeraju svoje granice, osporavaju njene sigurosne sisteme. Pored toga, kompanije koje upravljaju osjetljivim podacima moraju poboljšati sigurnost kako bi izbjegle krađu što bi kao posljedica rezultiralo pojavom ozbiljnih konkurenata, te pravnih posljedica. Eksperti tvrde da bezbjednosni sloj mora biti ugrađen u „pametne fabrike“ Industrije 4.0 kako bi se spriječilo izlaganje napadima. 

Konačno, kao i kod bilo kojeg novog talasa tehnologije, potrebno je stvoriti standarde kako bi se olakšala interoperabilnost između kompanija. Zbog čega je bitka o tehničkim standardima već počela, a globalni i tehnički giganti imaju za cilj da instaliraju svoje platforme u jezgro industrije, čineći ih nosiocima standarda za nastali sistem proizvodnje. 

Prednosti i pogodnosti Industije 4.0 postaju sve očiglednije što fima više zna o sopstvenim proizvodnim procesima. Prema tome, regije koje su u mogućnosti da podstiču ovakve vrste investicija pomažu svojim proizvodnim kompanijama u industriji da se pripreme za budućnost.

Gdje možemo primijeniti IoT?

Kompanije istražuju sve mogućnosti gdje mogu primjeniti IoT tehnologiju kako bi povezale digitalni i fizički svijet. Također, nastoje primjeniti IoT kako bi dale dodatnu vrijednost svojim proizvodima kroz transformaciju klasičnih proizvoda u pametne proizvode, kreiranje potpuno novih IoT proizvoda i usluga koje bi pružali klijentima ili koristili kako bi poboljšali svoje operativne performanse. IoT može naći široku primjenu u svim industrijskim sektorima, pa čak i onim za koje biste posljednje pomislili da mogu imati benefite od IoT. Najbolji primjer za ovo posljednje jeste prošlogodišnja sezona regionalno popularanog muzičkog show –a „Zvezde Granda“ koji je koristio senzore kako bi žiri i gledaoci mogli pratiti vitalne funkcije kandidata tokom izvođenja nastupa.

Posmatrano holistički, IOT može ostvariti vrijednost za kompanije u devet ključnih segmenata:
1.  Ljudi – uređaji koji su prikačeni na ljude ili ugrađeni u ljudsko tijelo, kao što su uređaji koji se postavljaju na odjeću i koji prate ljudsko zdravlje i blagostanje, fitnes ili produktivnost.

2. Kuća – zgrade u kojima ljudi žive, uređaji za kontrolu uređaja u kući ili sigurnosni sistemi.

3. Okruženje u trgovinama – kao što su prostori gdje su kupci uključeni u trgovinu, na primjer prodavnice, banke, restorani, arene ili drugi prostori gdje kupci kupuju robu ili usluge, a primjena IoT može biti u uređajima za samostalno prijavljivanje/odjavljivanje, optimizaciju skladišta i sl.

4.  Kancelarije – prostor gdje administrativni radnici rade i gdje IoT uređaji mogu naći primjenu u energetskom menadžmentu, sigurnosti, uređajima za unaprijeđenje produktivnosti, uključujući veću mobilnost zaposlenika.

5. Fabrike – standardizirano proizvodno okruženje gdje IoT može biti primjenjen na nivou fabrike ili cjelina gdje se obavljaju ponavljajući rutinski poslovi, gdje se želi povećati operativna efikasnost ili povećati optimizacija korištenja opreme ili skladišnog prostora.

6.  Proizvodna radna mjesta – kostimizirano proizvodno okruženje u kojima IoT može doprinijeti povećanju operativne efikasnosti na radnom mjestu, boljem održavanju i povećavanju stepena zaštite i zdravlja radnika.

7.  Vozila – sistemi unutar vozila, uljučujući automobile i kamione i u kojima se IoT može koristiti za poboljšanje održavanja, optimizacije korištenja i saobraćajne analitike.

8. Gradovi – urbano okruženje u kojima IoT može naći primjenu u prilagodljivoj kontroli saobraćaja, optimizaciji javnog prevoza, pametnog mjerenja saobraćaja, mjerenja stanja okoliša, upravljanju resursima koji se koriste u održavanju javne saobraćajne infrastrukture i sl.

9.  Izvan gradova – gdje se IoT rješenja mogu primjeniti na područjima između urbanog okruženja i drugog okruženja kao što su uređaji koji pružaju podršku vozačima na cestama, uređaji za praćenje transporta proizvoda od proizvođača do kupca i sl.

I možemo li zajedno otključati potencijal IoT?

ALDI Inovativni trening laboratorij je fokusiran na razvoj ljudskih potencijala koji će biti spremni da se uhvate u koštac sa izazovima koje donosi četvrta industrijska revolucija. Internet of things je oblast koja će sigurno biti jedna od glavnih protagonista ovog procesa. Kompanije koje se prve odluče da svoje biznise transformišu pomoću IoT trebaće mnogo resursa – finansijskih, tehničkih, infrastrukturnih. Međutim, svaka strategija koja se ne bude zasnivala na snažnim i kompetentnim kadrovima koji će upravljati i provoditi proces transformacije biće nažalost unaprijed osuđena na neuspjeh. 

Kako bi se pomoglo kompanijama u osiguranju ključa uspjeha u digitalnoj transformaciji, ALDI ITLab omogućava razvoj spektra digitalnih vještina koje mogu naći primjenu u svakoj IoT strategiji – razvoj aplikacija, upravljanje podacima, njihovom analitikom u cilju donošenja poslovnih odluka i vještina kreiranja arhitekture koj omogućava primjenu IoT platformi u stvarnom životu.   

Svi ovi sastojci su ključ za otključavanje potencijala IoT.