Lokalno partnerstvo Goražde  je četvrtog aprila ove godine, u prostorijama Gradske uprave Goražda, a u okviru projekta kojeg podržava Evropska unija i Međunarodna organizacija rada (ILO), organizovalo je posljednju u nizu prezentacija o mogućnostima za zapošljavanje nezaposlenih osoba koje se nalaze na evidenciji Službe za zapošljavanje BPK Goražde, nakon što prođu dodatne obuke i usvoje nove vještine.

Na prezentaciji su istaknute mogućnosti za zapošljavanje u BPK Goražde, u skladu sa potrebama tržišta rada. Također, predstavnici Udruženja ALDI su prisutnima predstavili programe obuke koji se trenutno provode na području BPK Goražde sa preciznim podacima o važnosti cjeloživotnog učenja.

Poslije prezentacije, nekoliko nezaposlenih lica se predstavnicima Udruženja ALDI prijavilo za aktuelne programe obuke, što je svakako jasan indikator kvaliteta i programa, ali i same prezentacije.

Na prezentaciji su učestvovali i predstavnici Grada Goražda, Privredne komore BPK Goražde, Udruženja poslodavaca BPK Goražde, Srednje stručne škole „Džemal Bijedić“ Goražde i Službe za zapošljavanje BPK Goražde. Zajednička ocjena svih pomenutih je da ovakvi programi se nameću sami po sebi zbog globalnih promjena u ekonomiji, te da Goražde mora pratiti najmodernije trendove. 

Evropska praksa i odgovor BiH: Problemi i perspektive

Uzimajući u obzir činjenicu da veliki broj nezaposlenih osoba na području koje gravitira prema Goraždu nema potrebne kvalifikacije za postojeću ponudu na tržištu rada, javila se potreba preoubuke velikog broja lica i razvoja novih vještina, a sve u skladu sa praksama i planovima koje primjenjuju razvijene evropske države, pa čak i one koje to nisu. Naime, Evropska unija je u decembru 2008. godine pokrenula „Evropski plan obnove“, a zatim i „Strategiju za pametni, održivi i uključivi rast“, odnosno prethodno usvojila i onda godinama implementira sveobuhvatan plan reforme tržišta rada i to u skladu sa iskazanim potrebama evropskog ekonomskog prostora koji se ubrzano transformiše. Iz toga proizilazi potreba za radnom snagom sa kompetencijama različitim od postojećih.

Različit stepen razvoja evropskih država, različiti sistemi obrazovanja i njihova aktuelnost, u kontekstu praćenja tokova razvoja svjetske ekonomije, države primorava na različite prakse u oblasti edukacije. Međutim, princip i ideja vodilja je promovisanje cjeloživotnog učenja kod najvećeg dijela stanovništva, a posebno kada je riječ o edukaciji odraslih. Stoga se radi o aktivnosti koja praktično nikada ne završava, već se modifikuje u skladu sa situacijom i potrebama. Demografski trendovi (starenje stanovništva i produživanje prosječne životne dobi), ekonomska situacija (jačanje ekonomija u drugim dijelovima svijeta), te političke i sociološke implikacije nastale pojavom svjetske ekonomske krize 2007. godine, natjeralo je mnoge države na inovativan pristup i brze odgovore u skladu dugoročne vizije cjeloživotnog učenja, a što će u konačnici dovesti do dinamičnije ekonomije i veće mobilnosti na tržištu rada. Bosna i Hercegovina, kao aspirant za članstvo u EU, također je usvojila set mjera u ovoj oblasti, pri čemu evropske planove i prakse pokušava implementirati u specifičnim okolnostima vlastitog pravno-političkog uređenja. Pored različitih dokumenata koji su usvojeni u BiH, početkom 2014. godine usvojena je „Strateška platforma razvoja obrazovanja u kontekstu cjeloživotnog učenja u Bosni i Hercegovini za period 2014-2020. godina“, a u kojoj se uvažavaju date okolnosti u BiH, posebno u segementu visoke stope nezaposlenosti, niske stope ekonomske aktivnosti i niske stope ekonomske mobilnosti u bosanskohercegovačkom postratnom društvu. 

Demografski trendovi

Govoreći o ekonomiji i obrazovanju u BiH, treba uvijek imati na umu da prema Popisu stanovništva iz 2013. godine 146 hiljada osoba nema nikakavo formalno obrazovanje, a da 640 hiljada ljudi ima najviše završenu osnovnu školu. Tako dolazimo do broja od milion ljudi sa veoma niskim stepenom obrazovanja i formalnih kompetencija, a oni čine čak 35,5 svih odraslih osoba u BiH. 

U svijetu koji se ubrzano mijenja, a jeftina radna snaga nalazi u višemilioniskim gradovima Azije, Afrike, Latinske Amerike i ponegdje u istočnoj Evropi, perspektive osoba sa pomenutim stepenom obrazovanja u Bosni i Hercegovini izgledaju sumorno. Naime, ukidanjem tzv. „planske ekonomije“ (forsiranje razvijanja nerazvijenih sredina otvaranjem velikih kompanija u vlasništvu države/društva), činom raspada bivše Jugoslavije, jedini kriterij za investicije, uglavnom, jeste komparativna prednost nekog prostora. 

Izrazito mali broj ljudi živi u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, a još poraznije je što postoji tendencija daljnjeg smanjena broja stanovnika. Prema posljednjem popisu stanovništva samo 76. 271 osoba živi na teritoriju današnjeg Bosansko-podrinjskog Goražde i okolnih opština u entitetu Republika Srpska. Poređenja radi, 1991. godine na tom istom prostoru živjelo je 141.790 osoba, a koje su, gledano demografski preciznije, bile i radno potentnije, odnosno broj starijih osoba i penzionera je bio procentualno znatno manji nego li je danas. O platežnoj moći stanovništva, obzirom na visoku stopu nezaposlenosti i ratna razaranja, iluzorno je govoriti. 

Stoga je jasno da su promjene nužne, a one koje lokalne vlasti mogu poduzeti jeste upravo prekvalifikacija radne snage, dok istovremeno traje borba za nove investicije lokalnih poduzetnika, ili onih poduzetnika koji su po prvi put spremni uložiti kapital u ovaj dio Bosne i Hercegovine.

Pomenuta stopa od 35,5% osoba u ukupnoj populaciji odraslih sa osnovnim ili nikakvim obrazovanjem postaje i veća, ako se u obzir uzmu ruralne zajednice. Osiromašena sela (demografski i ekonomski), ne pružaju velike perspektive stanovništvu, posebno ako se radi o generacijama koje su završile svoje formalno obrazovanje. Pružanje obuke ovome dijelu stanovištva je stoga imperativ, posebno ukoliko se zna da su do 1991. godine sela u BiH bila mjesta demografske obnove stanovništva nakon stradanja u Drugom svjetskom ratu. Svjedoci smo katastrofalnih demografskih trendova u BiH, pa je pitanje zadržavanja ljudi na selu imperativ za čitavo društvo. Sa druge strane, u skladu sa današnjim trendovima u svijetu i povećanjem mobilnosti ljudi, selima treba i snažan ekonomski osnov kako stanovništvo ne bi napuštalo selo. Prekvalifikacija radne snage, i potom zapošljavanje, su dobar temelj za daljnji razvoj društvenih politika prema selu, budući da (ne)postojanje radnog mjesta može biti odlučujući faktor za odlazak, odnosno ostanak stanovništva na određenom teritoriju. 

Pomenuta specifična pravna struktura BiH dovela je do toga da različite mjere, kao i različit stepen provođenja istih, budu donesene na entitetskim i kantonalnim nivoima. Stoga su entiteti i kantoni u obavezi, ili rečeno rječnikom ekonomskih stručnjaka – u prilici da razviju mjere i načine kratkoročnog, srednjoročnog i dugoročnog rješavanja pitanja obrazovanja odrasilih i na taj način stvore uslove za ekonomski rast pojednih dijelova Bosne i Hercegovine. ALDI, preko svojih stručnih timova, već je napravio korake u strateškom planiranju pojednih politika ekonomskog razvoja Goražda i okolnih mjesta, iako taj segment može biti dodatno unaprijeđen. Šta više, paleta usluga Udruženja ALDI postaje veća, pa se već provode aktivnosti i IT obuke, a sve u skladu sa kretanjima na evropskom kontinentu, koja će neminovno se nametnuti i u BiH. Sa druge strane, ukoliko ta evropska kretanja ne dođu u ovaj dio Evrope, onda se dugoročno može govoriti o gubljenju bilo kakvih šansi za konkurentnost balkanskih država na svjetskom tržištu. 

ALDI i lokalne vlasti

ALDI je 2011. godine, u saradnji sa Ministarstvom za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport BPK Goražde, Službom za zapošljavanje BPK Goražde i Srednjom stručnom školom Džemal Bijedić, implementirao projekat prekvalifikacije 600 radnika za potrebe kompanije Prevent Goražde, a u sklopu EU VET 3 programa. Niz poteza lokalnih vlasti, od osnivanja industrijske zone Vitkovići do privlačenja novih investicija i pomenuta prekvalifikacija, skrenuli su pažnju mnogih na snažan ekonomski razvoj, čime je ova lokalna sredina prepoznata i od strane EU kao dobar primjer borbe protiv posljedica globalne ekonomske krize. Dalje, Goražde je na taj način postavilo temelje za daljnji napredak, ukoliko bude zajedničkog i dobro planiranog djelovanja svih zainteresovnih strana. To se, prije svega, odnosi na sinhronizovan pristup vlasti, privrednika, obrazovanih institucija, nevladinog sektora i široke podrške društvene zajednice.

Plastično prikazano, za samo nekoliko godina stopa nezaposlenosti u BPK Goražde je smanjena za 27 posto i postignut je daljnji razvoj izvozno orijentisane industrije, čak i u vremenu svjetske ekonomske krize, a sve zahvaljujući stvaranju mogućnosti poslodavcima da imaju izvor kvalifikovane radne snage, te sa pojednostavljenim procedurama i lokalnim vlastima spremnim da pomognu planove privrednika. Međutim, to sve nije dovoljno. Promjene na globalnom planu zahtijevaju brz i efikasan odgovor svih instanci i u vremenu koje dolazi, te stalno prilagođavanje potrebama lokalnih kompanija tržišnim zahtjevima, a onda i radne snage zahtjevima lokalnog tržišta rada.

Odatle je potrebna i stalna edukacija i stalno prilagođavanje svih koji su uključeni u ovakve i slične projekte, posebno uzimajući u obzir činjenicu da se i druga mjesta u BiH i Evropi razvijaju, a da poslodavci traže najbolje uslove za vlastito poslovanje. Zbog toga stalno učenje i obuka nikada se ne mogu završiti, odnosno kraj jedne obuke može biti samo nagovještaj sljedeće obuke koju treba provesti i osposobiti ljude za poslove koje traže poslodavci u skladu s kretanjima na zahtjevnim tržištima. Edukacija osoba sa niskim nivoom vještina de facto je dovela i do, sociološki gledano, inkluzije velikog broja stanovništva u društvene tokove, čime je došlo do novog zamaha u razvoju lokalne zajednice, bilo da se govori o otvaranju radnih mjesta, bilo da je riječ o obrazovanju i sticanju novih vještina. U konačnici, ovi projekti dobijaju širi društveni značaj, a benefiti koje oni donose su višestruki i ulaze u različite pore društva u kome su primjenjeni. Detaljan uspjeh ovakvih projekata moći će se sagledati sa određene vremenske distance, prilikom prikupljanja veće količine detaljnih podataka o društvenom i ekonomskom kretanju, mada je već i sada jasno da se radi o pozitivnom projektu koje druge lokalne zajednice u BiH pokušavaju primjeniti. 

Posredovanje između poslodavaca i onih koji traže posao 

Cilj prezentacije koja je u aprilu održana u Goraždu bio je, između ostalog, upoznati nezaposlene sa preduzećima koja trenutno traže nove radnike, zanimanjima za koja postoji potražnja na tržištu rada, mogućnostima za profesionalno osposobljavanje i usavršavanje kroz obuke, te sa podrškom koju Grad Goražde pruža u procesu zapošljavanja kroz poticaje preduzećima ili poticaje za samozapošljavanje. 

Lokalno partnerstvo Goražde je jedno od 15 takvih partnerstava osnovanih u sklopu projekta Podrška lokalnim partnerstvima za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini, kojeg Evropska unija (EU) finansira sa 4 miliona eura, a provodi Međunarodna organizacija rada (ILO) u cilju smanjenja nezaposlenosti i poboljšanja kvaliteta života građana BiH. Aktivnosti koje Partnerstvo provodi u BPK Goražde, a koje Evropska unija finasira sa 173 hiljade eura, za cilj imaju profesionalno osposobljavanje 100 nezaposlenih osoba za zanimanja CNC operater, plastičar i regler, te zapošljavanje njih 52 u partnerskim preduzećima Bekto Precisa d.o.o. i Emka Bosnia d.o.o.). 

Partnerstvo je u ovu svrhu razvilo nove programe stručnog osposobljavanja za tri pomenuta zanimanja u potražnji na lokalnom tržištu rada i nastaviće raditi na razvijanju drugih programa obuke u skladu sa potrebama tržišta rada.   

Partnerstvo sačinjavaju Grad Goražde (vođa aktivnosti), Udruženje ALDI, Služba za zapošljavanje BPK Goražde, Srednja stručna škola Džemal Bijedić Goražde, Udruženje poslodavaca BPK Goražde i Privredna komora BPK Goražde, te preduzeća Bekto Precisa d.o.o. i Emka Bosnia d.o.o. od kojih svako ima specifičnu ulogu u razvoju i provođenju programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja nezaposlenih.   

Podrška Evropske unije 

Ova prezentacija i ostale aktivnosti Lokalnog partnerstva BPK Goražde, koje će se uz podršku Evropske unije i ILO-a provoditi do januara 2019. godine, predstavljaju nadogradnju i nastavak napora svih relevanih lokalnih aktera, uključujući lokalne vlasti, poslodavce, obrazovne institucije, službe za zapošljavanje i nevladine organizacije, na usklađivanju ponude i potražnje na tržištu rada i smanjenju nezaposlenosti.   

Na pomenutim prezentacijama, koje su održane u više mjesnih zajednica sa područja BPK Goražde, nezaposlenim osobama predstavljenje su sve prednosti stručnog osposobljavanja  i dodatnog obrazovanja odraslih te su praktičnim primjerima pokazane kasnije mogućnosti za sve one koji steknu dodatna znanja i vještine.

Sve dodatne informacije o radu i aktivnostima Lokalnog partnerstva BPK Goražde možete pronaći na web stranici Lokalnog partnerstva i Udruženja ALDI.