Ako želite  uspostaviti kulturu u kojoj posao bez birokratskih prepreka obavljaju mali samoorganizovani  koordinirani timovi kako bi obezbjedilii vrijednost vašim kupcima, onda je vrijeme da razmislite o Agile metodologiji.   

U svijetu biznisa danas svi pokušavaju da uče od tehnološkog sektora. 
I to nije nimalo iznenađujuće. Svi mi želimo da učimo od najboljih i najvećih, a u svijetu biznisa danas su to tehnološki divovi iz softverske industrije kao što su Microsoft, Amazon, Apple, Alphabet (Google) i Facebook. U svijetu koji pokreću podaci, sve više biznisa iz tradicionalnih biznisa nastoji da primjeni metodologiju koje koriste softverske kompanije u upravljnju projektima i odgovaranju potrebama kupaca.

Upravo je ovo razlog zašto se u zadnje vrijeme sve više govori o prednostima korištenja agilnih metoda upravljanja projektima naspram onih tradicionalnih.  Agilne metode skraćuju vrijeme, odgovaraju izazovima promjena i održavaju interakciju s klijentima tokom razvijanja projekata.

No, prije nego počnemo govoriti o agilnosti, agilnim metodama i principima u poslovnom svijetu hajdemo se upoznati sa značenjem ove riječi. Agilan je pridjev koji je nastao od latinske riječi agilis i nosi značenje okretan, brz, spretan. Ovo nas već na neki način upućuje u kojem smjeru idu agilne metodologije.   

Moderna definicija agilnog razvoja softvera potiče iz sredine 1990-tih godina i to kao dio sve šire negativne reakcije na heavyweigth metode, prije svega zbog čvrsto regulisanih, jako rasprostranjenih i  uskogrudno korištenih waterfall modela razvoja. Procesi koji su nastajali iz ovakvog korištenja tog modela posmatrani su kao spori, birokratski, zahtjevni i kontradiktorni onome kako se programiranje zaista odvija u praksi.

U početku su agilne metode zvane  lagane (lightweight), a 2001. godine istaknuti svjetski softverski inženjeri su se sastali u mjestu Snowbird, Utah, SAD, gdje su usvojili naziv agilne metode. Neki od njih su kasnije oformili neprofitnu organizaciju  „The Agile Aliance“ koja je za cilj imala promovisanje agilnog razvoja. Tokom ovog susreta stvaraoci agilne metodologije kreirali su dokument koji će postati Manifest agilnih metodologija koji propisuje vrijednosti i principe koje moraju prihvatiti sve ovakve metode da bi bile agilne.

Dvanaest principa agilne metodologije

Manifest agilnih metodologija rezultat je zajedničkih težnji sedamnaest ljudi, istaknutih svjetskih softverskih inženjera,  da nađu bolje načine za razvoj softvera istovremeno razvijajući sam softver i pomažući pri njegovom razvoju. Ovih sedamnaest stručnjaka navode da su ovakvim radom naučili da više cijene:
-Ljude i njihove međusobne odnose nego procese i alate
-Softver koji radi nego iscrpnu dokumentaciju
-Saradnju s klijentom nego pregovaranje oko ugovora
-Reagiranje na promjenu nego ustrajanje na planu. 

Drugim riječima, iako se cijene i vrijednosti na desnoj strani, korisnici agilnih metoda više vjeruju u ove na lijevoj. Ovi postulati predstavljaju srž poslovanja u skladu sa agilnim metodologijama.

Kompletna agilna metodologija se zasniva na principima i vrijednostima koje ne samo da promovišu agilni pristup, već omogućavaju korisnicima da budu agilni u svom poslovanju. 

Agilni Manifest navodi 12 principa kako bi pomogli timovima da budu što efikasniji i produktivniji.
Ti principi su:
1. Najveći prioritet je zadovoljstvo klijenta, a to se ostvaruje što redovnijom isporukom boljeg, korisnijeg i kvalitetnijeg softvera/proizvoda.
2. Zahtjeve prihvataju čak i tokom kasne faze razvoja. Agilni procesi omogućavaju uspješno prilagođavanje izmjenjenim zahtjevima što za rezultat ima prednost klijenta u odnosu na konkurenciju.
3. Česte su dostave radnog softvera, od nekoliko nedjelja do nekoliko mjeseci, a prednost se daje kraćem vremenskom roku.
4. Menadžeri i programeri moraju svakodnevno da sarađuju tokom cijelog trajanja projekta.
5. Projekti se grade oko motivisanih pojedinaca. Pruža se ambijent i podrška koja im je potrebna i posao se prepušta sa povjerenjem.
6. Najefikasniji i najdjelotvorniji metod prenošenja informacije do i unutar razvojnog tima je razgovorom licem u lice.
7. Radni softver je primarna mjera napretka.
8. Agilni procesi promovišu održivi razvoj. Sponzori, programeri i korisnici bi trebalo da budu u stanju da održavaju konstantan tempo nezavisno od perioda trajanja projekta.
9. Kontinuirana pažnja na tehničkom kvalitetu i dobar dizajn pospješuju agilnost.
10. Jednostavnost – umjetnost dovođenja do najvišeg stepena posla koji nije potrebno uraditi  je od suštinske važnosti.
11. Najbolje arhitekture, zahtjevi i dizajn proizilaze iz timova koji su samoorganizovani.
12. U redovnim intervalima, timovi razmišljaju o tome kako da postanu što efikasniji, a shodno tome prilagođavaju dalje postupke.

Agilni procesi upotrebljivi su u različitim industrijama, ali vjerovatno ste već mogli primjetiti da se ovaj pristup razvio u softverskoj industriji i danas se najviše primjenjuje u IT sektoru. 

“Brzina promjena u ovoj industriji je tolika da se životni vijek mnogih kompanija mjeri u mjesecima ili sedmicama. Imajući na umu takvu dinamiku nije ni čudo da se sve više spominje agilna metodologija razvoja softvera koja omogućava brzu isporuku i fleksibilnost dok u isto vrijeme garantira kvalitet i uključenost interesa krajnjeg korisnika” napominje Doc. dr. sc. Mislav Ante Omazić sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. 

Svakako, treba imati na umu da projekat ne treba prilagođavati pristupu nego obrnuto. Agilni pristup je generalno bolji za manje projekte koji trebaju biti završeni u kratkom roku i koji nisu kritični. 

Takav način rada podrazumijeva kratke i česte sastanke projektnog tima, kada je potrebno održavati fokus na zadacima, te iz dana u dan pratiti dinamiku projekta kako projekt ne bio probio rokove. U agilnom upravljanju projektima važne su česte isporuke dijela proizvoda koji radi - iterativni pristup.

Ovaj pristup koristimo u slučajevima kada korisnički zahtjevi nisu dovoljno jasni, ili korisnik ne može dovršiti konačne zahtjeve u kraćem roku. Na taj način dobijamo kvalitetnu i brzu povratnu informaciju, a korisnik uvid u konačan proizvod. Fokus je na najpotrebnijim dijelovima konačnog proizvoda, onima koji su najvažniji korisniku za rad s proizvodom.

Za agilni pristup je također važno planiranje projekta u dijelovima, dakle postavljanje kratkoročnih ciljeva. Na taj način se projektni plan tokom vremena mijenja. Kompanija koja je naručila softver u razgovoru s timom koji izrađuje projekat reći će što im se ne sviđa ili šta nisu očekivali te će na temelju toga tim moći izmjeniti pojedine dijelove. Projektni tim se sastaje što je češće moguće, čime se poboljšava pogotovo neformalna komunikacija, a na sastancima se utvrđuju i zadaci koji treba da se obave u toku dana. 

Agilni pristup vs. Tradicionalni pristup

Kako bi razlika između agilnog i tradicionalnog pristupa bila jasnija ukratko ćemo predstavit načine na koje funkcionišu ova dva pristupa.

Agilni pristup: 

Odličan za manje i kreativne projekte 
Agilni pristup je odličan izbor kad imate kreativne, inovativne projekte, a korisnički zahtjevi vam nisu u potpunosti jasni. U toku trajanja projekta učestala je i bliska saradnja s korisnicima. Znanje o projektu je neopipljivo i uglavnom je riječ o manjim projektima. Također, idemo sa pretpostavkom da su organizacije spremne prihvatiti agilni pristup, jer je ovo ključ za uspješnost projekta. U toku realizacije projekta imamo kolocirani projektni tim te manje timove, a sve s ciljem efikasnijeg djelovanja. Agilni pristup nalaže iterativni, složeni projektni plan podjeljen u manje segmente, ali o ovome će se više govoriti u nastavku teksta.

Tradicionalni pristup: 
Fluktuacija među članovima tima  se ne očekuje
Kod ovog pristupa imamo jasne korisničke zahtjeve i ne očekujemo veliki broj zahtjeva za promjenama. Korisnici nisu uključeni u projekat. Naglasak je na formalnoj dokumentaciji. Ovaj pristup pogodan je kod većih projekata i uglavnom se primjenjuje kada organizacije žele koristiti postojeće procese ili su u pitanju veće organizacije. Članovi projektnog tima nisu u fokusu  i ne očekuje se fluktuacija unutar tima ili distribuirani timovi. Posljedice pada sistema (proizvoda projekta) bi bile ozbiljne i za rezultat bi imale velike troškove. Projektni plan kod tradicionalnog pristupa je linearan.

Agilna metodologija, s druge strane, umjesto detaljnog planiranja na početku projekta, je zapravo otvorena za promjenu zahtjeva tokom vremena trajanja projekta i podstiče stalne povratne informacije od krajnjih korisnika. Timovi koji učestvuju u projektu, rade na ponavljanju tokom određenog vremenskog perioda, a ovaj rad je organizovan na osnovu backlog-a.

Backlog predstavlja listu karakteristika ili tehničkih zadataka koje tim održava i  oni su neophodni i dovoljni da se završi projekat. Prioriteti backlog-a se zasnivaju na vrijednostima biznisa ili zahtjevima klijenata. Cilj svakog ponavljanja je da se napravi radni proizvod.

U agilnoj metodologiji, menadžment kompanije podstiče timski rad, odgovornost i komunikaciju, prije svega licem u lice. Oni moraju da rade zajedno sa programerima kako bi uskladili proizvod sa potrebama korisnika i ciljevima kompanije.

Budi agilan

Prije osam godina Wall Street Journal je objavio slavni esej „Why Software Is Eating the World“ koji je utemeljio frazu da svaka kompanija treba da postane sofverska kompanija.  Podsjećajući se na ovaj slavni esej časopis Forbes prošle godine objavio je članak „Why Agile Is Eating The World“ u kojem nas je posjetio da biznisi, ako žele biti uspješni moraju biti spretni, prilagodljivi, sposobni da se prilagođavaju u letu kako bi zadovoljili tržište koje se stalno mijenja pod uticajem želja kupaca, te da su zapravo kompanije koje su stvarno agilne kompanije koje „jedu svijet“.

Nadam se da sam vam bar malo pomogla da razmislite o uvođenju agilnog principa poslovanja. 

Vjerujem da bi je mnogi od vas lako zavolili, jer zapamtite da je agilna metodologija vrlo fleksibilna po svojoj prirodi. Ne postoji pogrešan ili pravi način da počnete sa njom. Uradite ono što smatrate da je najbolje za vas i vaš tim.

Želite li i VI postati agilni? Želite više naučiti o agilnim metodama, gdje se primjenjuju i na koji način? Želite saznati strukturu i način na koji funkcionišu agilni timovi? Želite saznati zašto se prebaciti sa tradicionalnog na agilni pristup i kako početi sa primjenom agilne metodologije?

Ako je Vaš odgovor DA, stay tuned, još mnogo toga dolazi!  Nove informacije vam donosimo ubrzo u seriji članaka o agilnim metodama u projekt menadžmentu.

Do tada, uživajte u čitanju!