Nova godina je vrijeme kada svi sumiramo ostvarene rezultate i (ne)priznajemo moguće poraze.
Bez obzira na to kakva nam je iskustva donijela ova godina, novoj se itekako svi radujemo. I kako raste nestrpljenje za njezin dolazak, istovremeno rastu i naša očekivanja od svega što nas u toj godini očekuje. Svaki završetak godine zaključujemo s dugačkim popisom želja i planova. Moj je prijedlog da na listu vaših novogodišnjih rezolucija uvrstite Soft Skills, a evo i zašto.
Kako postaviti temelje za novu poslovnu godinu?
Često su prevelika očekivanja, nerealno postavljeni ciljevi, uzrok propadanja kompanija, međuljudskih odnosa i uzrok nastanka različitih kriza. O nerealno postavljenim ciljevima govori i „The Wall Street Journal“ koji je nerealne ciljeve okarakterisao kao "kulturu koja je prezirala loše vijesti(i) pridonijela preoptimističkim prognozama i strategijama koje nisu uspjele". Gubici vrijedni milijarde dolara mogli bi se izbjeći ako bi odluke bile bolje usklađene sa uvidima i očekivanjima svojih zaposlenika i ako bi se ciljevi i očekivanja postavljali na realnoj osnovi. Velike koorporacije kao što je General Eletric (GE) uspostavili su sistem praćenja svojih rezultata i očekivanja, gdje se metodom za snimanje i analizu očekivanja pojedinaca prate stavovi, očekivanja i planovi uposlenika na početku projekta i na kraju projekta. U toku provedbe uposlenici su zajednički, konstatno, pratili realizaciju svojih postavljenih ciljeva i očekivanja, a što je doprinijelo i poboljšanju očekivanja i upravljanja rizicima. Kritičan element za uspjeh ovog projekta bio je u posjedovanju snažnih soft skills od strane radnika koji su bili osposobljeni kritički razmišljati, komunicirati svoje stavove i radom u grupama raditi na razvoju ideja i pronalasku rješenja za izazove pred kojima su se nalazili tokom rada na svojim projektima.
Izazov: Kako biti konkurentan na tržištu robota?
Sve je jasnije da će za većinu radnih mjesta, dio radnih zadataka koje trenutno obavljaju ljudi biti u potpunosti zamijenjen strojevima ili bar potpomognuto učešćem robota. Iako je manje jasno o vrstama zadataka koji će ostati unutar ljudske domene, možemo napraviti neka predviđanja. Znamo da su strojevi, sada i u doglednoj budućnosti, općenito slabi u razumijevanju raspoloženja osobe, u razumijevanju situacije oko njih i u razvijanju odnosa povjerenja. Kao što se izvještava Svjetski ekonomski forum o budućim vještinama, ljudske “meke vještine” postaju sve vrijednije - vještine kao što su empatija, osjetljivost na kontekst, saradnja i kreativno razmišljanje. To znači da će milioni ljudi širom svijeta morati napraviti prelaz prema tome da postanu mnogo bolje upoznati i konkurentni u tim mekim vještinama. Ali to nije nimalo lako. Paradoks je u tome što, iako mnogo razumijemo kako razviti “tvrde vještine”, analize, donošenja odluka i analitičke prosudbe, znamo mnogo manje o genezi „mekih vještina“. Možda je još važnije da je većina konteksta kako ljudi uče i izvode trenutno iskrivljena prema teškim vještinama. Razumijevanje prepreka razvoju mekih vještina i njihovo rješavanje ključno je za naše škole, naše domove i naša radna mjesta.
Prvi korak u razumijevanju „mekih vještina“ na području BPK Goražde i Gornjedrinske regije napravilo je Udruženje ALDI Goražde koje je periodu od 06. do 18. decembra 2018. godine organizovalo obuku za nezaposlene visokoobrazovane osobe za sticanje „soft skills“ vještina, u okviru projekta „Uspostavljanje efikasnih načina participacije relevantnih aktera u procesu obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja“ koji finansira Evropska unija, a implementira Međunarodna organizacija rada ILO. Ova obuka, koja je prvi put organizovana na području BPK Goražde, održana je u cilju jačanja konkurentnosti nezaposlenih osoba sa visokom stručnom spremom na tržištu radne snage i povećanja mogućnosti za njihovo zaposlenje. Obuka je bila podijeljena u dva dijela. U prvom dijelu, polaznici su imali priliku da se upoznaju sa osnovama projekt menadžmenta – upravljanje projektima, dok su u drugom dijelu razvijali komunikacijske vještine, javni nastup, prezentacijske vještine, osnove PR-a i timskog rada.
Tokom trajanja procesa obuke kandidati su iskazali veliko zadovoljstvo za ukazanu priliku i mogućnost da savladaju vještine modernog doba. Na osnovu završenog prvog cikusa obuka za sticanje „mekih vještina“ čini se da postoje tri glavne prepreke za razvoj mekih vještina.
1. Škole funkcionišu kao preduzeća
Osnovni temelji za većinu školskih sistema postavljeni su nakon industrijske revolucije. Cilj do ranih 1900-ih bio je jasan: Uzeti stanovništvo koje se uglavnom bavilo obrtničkim ili poljoprivrednim radom i pripremati ga za rad u tvornicama – a u novije vrijeme i uredima. Iako su neke škole prilagodile kurikulum (nastavni plan i program) na meke vještine i kreativnost, u mnogim školama te su tradicije čvrste. Djeca su obučena da ostaju satima u isto vrijeme (kao što bi to radila u tvorničkoj proizvodnoj liniji), da se upuste u učenje i da u skladu s istim poštuju pravila. Šteta je što su te vještine one na kojima su strojevi vrlo kompetentni, za razliku od ljudi. Što je još važnije, ovako formulisani uslovi školavanja malo pridonose njegovanju vještina suosjećanja, inovativnosti i sposobnosti da pravilno interpretiraju ljude.
2. Dom je zasićen tehnologijom Sve je više dokaza da upotreba tehnologije utiče na razvoj mekih vještina kod ljudi. Kada djeca i odrasli provode značajan dio svog vremena u virtualnim online igrama i društvenim medijima, postoje dokazi da njihove licemjerne društvene vještine počinju atrofirati. Kratki oblici društvene interakcije malo pomažu u podržavanju socijalnih vještina. To je važno, jer evolucijske koristi koje su ljudi razvili u suosjećanju i saradnji moraju biti pojačani u suptilnom individualnom učenju. Kontrastirajte, primjerice, djetetove razgovore s virtualnim asistentom Amazon Alexa i stvarnom odraslom osobom. U interakciji s Alexa, dijete može biti u iskušenju da daje upute i možda bude grubo prema stroju. Alexa jednostavno odgovara na stabilan, dostojanstven način. Ako dijete oponaša takvu interakciju s odraslom osobom, on ili ona će vjerojatno biti ukoreni zbog grubog ponašanja.
Činjenica je da tehnologija može imati značajnu ulogu i doprinos u razvoju mekih vještina. Tokom proteklog desetljeća došlo je do značajnih pomaka u učenju temeljenom na tehnologiji, uključujući online programe u kojima može sudjelovati desedine hiljada ljudi. Primarni fokus većine tih programa bio je na pomaganju ljudima da razviju tvrde vještine. Ti su programi vrlo kompetentni za podučavanje sadržaja, simuliranje donošenja odluka i testiranje znanja. Međutim, ono što ove tehnologije učenja još uvijek nisu proširile jeste kako podržati razvoj mekih vještina na hiljadama ili milionima ljudi. One koje poučavaju ove vještine obično su inicijative malih razmjera koje uključuju vrijeme susreta i mentorstvo.
3.Stresan rad smanjuje empatiju Konačno, tu je izazov konteksta samog rada. Postoje jasni dokazi da većina odraslih uči mnogo na poslu, tako da možemo zamisliti da odrasli mogu naučiti meke vještine na radnom mjestu. No, ispostavilo se da su razvoj i korištenje mekih vještina kao što su empatija i kreativnost vrlo osjetljivi na to kako se osoba osjeća. Studije pokazuju da kada se ljudi osjećaju pod pritiskom, kao da su tretirani nepravedno ili na drugi način osjećaju pod stresom, -hipokampus- dio limbičkog sistema mozga koji je povezan s emocijama mnogo je manje sposoban uključiti se u empatičko slušanje ili uvažavanje konteksta situacije. Mozak se na neki način zatvara za učenje ili izvođenje mekih vještina. Izazov je u tome što mnoga radna mjesta imaju prakse i procese koji često, nenamjerno, rezultiraju visokom razinom stresa. Štoviše, protuotrovi - kao što su fleksibilniji radni uslovi, kultura saradnje, institucija poštenih procesa - nisu brzo usvojeni.
Jednosmjena karta za budućnost
Historijski prikazi učinka industrijske revolucije pokazuju da je uvođenje novih tehnologija u tom razdoblju zbunjivalo živote mnogih ljudi dok su se borili da ponovno zadovolje potrebe novih strojeva. To razdoblje, popularno nazvano "Engels Pause" u Velikoj Britaniji, rezultiralo je dubokim nezadovoljstvom i smanjenjem produktivnosti prije nego što su ljudi nadograđeni i društvo je redizajnirano. Jasno je da nema jednostavnog odgovora na taj izazov. Ali potreba je velika, a brzina provedbe je ključna. Gledajući okolo, postoje neki uzbudljivi projekti i inicijative - ali da bi se stvarno napravila razlika, oni se moraju prilagoditi široj društvenoj zajednici. Da bismo izbjegli istu vrstu previranja koja je danas viđena tokom industrijske revolucije, moramo djelovati sada.
Prvo, ključno je da škole uklone udžbenike i napamet učenje, te se umjesto toga usredotoče na empatiju i saradnju, kao što je to učinio High Tech High u San Diegu u Kaliforniji.
Drugo, postoji potreba da se kompanije više fokusiraju na tehnološke inovacije kako bi pomogle zaposlenicima da razviju meke vještine. Već postoje neke ozbiljne inicijative koje bi mogle pružiti korisne modele vrijedne korištenja većeg broja ljudi: KFC koristi program obuke koji naglašava interakciju s klijentima, a Fidelity Investments eksperimentiše s korištenjem virtualne stvarnosti kako bi poboljšao svoje zaposlenike u pozivnom centru u suosjećanju i saradnje s kijentima.
I treće, na poslu, tehnološke inovacije mogu pomoći smanjiti stres. Upravo sada, odjeća sposobna za praćenje otkucaja srca, temperature kože i moždanih valova može preciznije odrediti izvore stresa - i tako pomoći ljudima da prate "odmarani mozak" koji je najsposobniji za empatiju. Osmišljavanje posla za uključivanje odmorenog mozga uključivat će minimaliziranje tehnološkog ometanja i stvaranje mirnih razdoblja tijekom dana.
Neka od tih riješenja su zaista skalabilna, naručito ona koja koriste troškovno učinkovite tehnologije. Ali ne možemo čekati za "Engels Pause" . Moramo iskoristiti te ideje i razvijati druge. Ako želimo zadržati naše čovječanstvo u doba strojeva i robota, moramo izbaciti u prvi plan ono što znači biti čovjek.
U Udruženju ALDI Goražde nastojimo pratiti korak s vremenom. Tako je u prostorijama Udruženja ALDI Goražde, kao prednovogodišnji poklon, 20.12.2018. godine otvoren prvi Inovativni trening laboratorij (IT Lab) na području Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) Goražde i Gornjedrinske regije. U narednom periodu poseban akcenat rada Udruženja ALDI Goražde i ALDI Inovativnog trening laboratorija će biti fokusiran na razvoju: Business skills, Soft skills i Digital Skills, a što ujedno i predstavlja naš odgovor na brzorastuće tržište roba i tehnologije.
Mi smo već počeli sa ostvarivanjem naših novogodišnjih želja, a vi? 