Izazov zapošljavanja u Bosni i Hercegovini – Ostvaren ekonomski napredak
Analiza politika rada u BiH: Izazov zapošljavanja u Bosni i Hercegovini – Ostvaren ekonomski napredak
ALDI projektni tim podržan od strane Centara Civilnih inicijativa, kroz projekat „Provođenje analize politika rada u Bosni i Hercegovini i definisanje ključnih preporuka za njihovo poboljšanje do 2014. godine“, u petak je objavio prve nalaze analize politika rada u BiH.
Bosna i Hercegovina iako je ostvarila značajan napredak u rastu Bruto društvenog proizvoda još uvijek tapka u mjestu po pitanju pronalaženja odgovora na strukturni problem nezaposlenosti i niske stope ekonomske aktivnosti stanovništva.
Najprecizniji podaci o ekonomskom napretku Bosne i Hercegovine mogu se dobiti posmatranjm promjena u veličini Bruto društvenog proizvoda.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine iz decembra 2011. godine BDP Bosne i Hercegovine u 2010. godini iznosio je 24,584 milijarde KM. U odnosu na 2009. godinu BDP je povećan za 2,2 %. BDP po stanovniku iznosio je 6.397 KM (4.331 USD), obzirom da je procjena Agencije za statistiku BiH da u zemlji trenutno živi 3,843 miliona stanovnika.
U stvaranju Bruto društvnog proizoda najviše doprinose uslužne djelatnosti koje sa 65,8 % učestvuju u kreiranju dodatne vrijednosti, dok proizvodne djelatnosti uključujući i poljoprivredu doprinose BDP preostalih 34,2 %.
Najveći doprinos BDP-u ima dodatna vrijednost stvorena u trgovini sa 13,3 %, dok prerađivačka industrija učestvuje u dodatnoj vrijednosti sa 11,2 %. Na trećem mjestu je javna uprava koja doprinosi sa 9,3 % i poslovanje nekretninama sa 9,1 %.
Iako je Bosna i Hercegovina ostvarila značajan napredak u rastu Bruto društvenog proizvoda još uvijek tapka u mjestu po pitanju pronalaženja odgovora na strukturni problem nezaposlenosti i niske stope ekonomske aktivnosti stanovništva. U 2006. godini bilo je ukupno 1,177 miliona zaposlenih i nezaposlenih osoba i nakon što je u 2007. godini ovaj broj povećan na 1,196 miliona, on se postepeno smanjivao i u 2011. godini je bio na najnižem nivou od 1,127 miliona stanovnika, što je smanjenje od 4,3 % u odnosu na 2006. godinu.
Pad zaposlenosti kao posljedica Globalne recesije glavni je uzrok smanjenja radne snage u Bosni i Hercegovini. Broj zaposlenih dobiven anketom o radnoj snazi u 2006. godini iznosio je 811 hiljada osoba i daleko je bio veći od broja registriranih zaposlenih radnika, dijelom zbog drugačije definicije ko je zaposlena osoba a dijelom zbog postojanja značajnog učešća radne snage u sivoj – neregistriranoj zaposlenosti.
Broj zaposlenih je tokom 2007. i 2008. godine snažno rastao i dostigao je svoj maksimum od 890 hiljada zaposlenih osoba. Nažalost, posljedice krize su preokrenule trendove u oblasti zaposlenih i u 2009. godini kada se broj zaposlenih smanjio na 859 hiljada. Ovaj trend pada je nastavljen sve do 2011. godine u kojoj je broj zaposlenih iznosio 816 hiljada što govori da Bosna i Hercegovina nije bila pripremljena da adekvatno reaguje i spriječi širenje negativnih efekata krize na ekonomiju i zaposlenost.
Svi izvještaji i informacije o rezultatima analize politika rada u BiH bit će objavljeni na www.aldi.ba. Za sve dodatne informacije o analizi možete se obratiti Melihi Gačanin (ALDI) na e-mail: meliha.gacanin@aldi.ba ; tel/fax 038 227 850
Bosna i Hercegovina iako je ostvarila značajan napredak u rastu Bruto društvenog proizvoda još uvijek tapka u mjestu po pitanju pronalaženja odgovora na strukturni problem nezaposlenosti i niske stope ekonomske aktivnosti stanovništva.
Najprecizniji podaci o ekonomskom napretku Bosne i Hercegovine mogu se dobiti posmatranjm promjena u veličini Bruto društvenog proizvoda.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine iz decembra 2011. godine BDP Bosne i Hercegovine u 2010. godini iznosio je 24,584 milijarde KM. U odnosu na 2009. godinu BDP je povećan za 2,2 %. BDP po stanovniku iznosio je 6.397 KM (4.331 USD), obzirom da je procjena Agencije za statistiku BiH da u zemlji trenutno živi 3,843 miliona stanovnika.
U stvaranju Bruto društvnog proizoda najviše doprinose uslužne djelatnosti koje sa 65,8 % učestvuju u kreiranju dodatne vrijednosti, dok proizvodne djelatnosti uključujući i poljoprivredu doprinose BDP preostalih 34,2 %.
Najveći doprinos BDP-u ima dodatna vrijednost stvorena u trgovini sa 13,3 %, dok prerađivačka industrija učestvuje u dodatnoj vrijednosti sa 11,2 %. Na trećem mjestu je javna uprava koja doprinosi sa 9,3 % i poslovanje nekretninama sa 9,1 %.
Iako je Bosna i Hercegovina ostvarila značajan napredak u rastu Bruto društvenog proizvoda još uvijek tapka u mjestu po pitanju pronalaženja odgovora na strukturni problem nezaposlenosti i niske stope ekonomske aktivnosti stanovništva. U 2006. godini bilo je ukupno 1,177 miliona zaposlenih i nezaposlenih osoba i nakon što je u 2007. godini ovaj broj povećan na 1,196 miliona, on se postepeno smanjivao i u 2011. godini je bio na najnižem nivou od 1,127 miliona stanovnika, što je smanjenje od 4,3 % u odnosu na 2006. godinu.
Pad zaposlenosti kao posljedica Globalne recesije glavni je uzrok smanjenja radne snage u Bosni i Hercegovini. Broj zaposlenih dobiven anketom o radnoj snazi u 2006. godini iznosio je 811 hiljada osoba i daleko je bio veći od broja registriranih zaposlenih radnika, dijelom zbog drugačije definicije ko je zaposlena osoba a dijelom zbog postojanja značajnog učešća radne snage u sivoj – neregistriranoj zaposlenosti.
Broj zaposlenih je tokom 2007. i 2008. godine snažno rastao i dostigao je svoj maksimum od 890 hiljada zaposlenih osoba. Nažalost, posljedice krize su preokrenule trendove u oblasti zaposlenih i u 2009. godini kada se broj zaposlenih smanjio na 859 hiljada. Ovaj trend pada je nastavljen sve do 2011. godine u kojoj je broj zaposlenih iznosio 816 hiljada što govori da Bosna i Hercegovina nije bila pripremljena da adekvatno reaguje i spriječi širenje negativnih efekata krize na ekonomiju i zaposlenost.
Svi izvještaji i informacije o rezultatima analize politika rada u BiH bit će objavljeni na www.aldi.ba. Za sve dodatne informacije o analizi možete se obratiti Melihi Gačanin (ALDI) na e-mail: meliha.gacanin@aldi.ba ; tel/fax 038 227 850