Izazov zapošljavanja u Bosni i Hercegovini – Stanje na tržištu rada
Analiza politika rada u BiH: Izazov zapošljavanja u Bosni i Hercegovini – Stanje na tržištu rada
ALDI projektni tim podržan od strane Centara Civilnih Inicijativa, kroz projekat „Provođenje analize politika rada u Bosni i Hercegovini i definisanje ključnih preporuka za njihovo poboljšanje do 2014. godine“, u utorak je objavio nastavak nalaza analize politika rada u BiH. Različito poimanje termina nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini utiče na različite podatke o broju nezaposlenih koji se prezentuju javnost.
Agencije za rad i zapošljavanje BiH objavila je podatak da je u decembru 2011. u Bosni i Hercegovini bilo registrovano 536.781 nezaposlenih osoba. Proteklih 15 godina nezaposlenost je najveći ekonomski problem iz razloga što je preko 20 % radno sposobnog stanovništva bez posla. U cijelom ovom periodu broj nezaposlenih je rastao iz godine u godinu, izuzev kratkog perioda od februara 2007. do oktobra 2008. godine kada je zabilježeno značajno smanjenje nezaposlenosti.
U oktobru 2008. godine završio se kratak 1 ½ godišnji uspješni period u borbi protiv nezaposlenosti kada je broj registriranih nezaposlenih smanjen za skoro 10 % na 477.520 osoba, što je najniži broj u proteklih devet godina. Nažalost globalna kriza preokrenula je pozitivni trend smanjenja registriranih nezaposlenih radnika u oktobru 2008. i do decembra 2011. godine uticala je na povećanje broja nezaposlenih za 59.261 radnika. Zahvaljujući statističkim podacima Agencije za statistiku BiH, Agencije za rad i zapošljavanje, te Federalnom zavodu za statistiku i Republičkom zavodu RS raspolažemo sa preciznim i uporedivim podacima koji mogu opisati promjene u osnovnim makroekonomskim indikatorima na osnovu kojih se mogu pratiti ekonomsko stanje u zemlji. Nažalost još uvijek u javnosti preovladava mišljenje da su naši statistički podaci nepouzdani, neuporedivi i na kraju nerelevantni za donošenje odluka u ekonomskoj politici.
Nesporazum se javlja iz različitog poimanja termina nezaposlenosti. Statistika rada se prikuplja iz tri standardna izvora: kroz redovne periodične popise, administrativne izvore i putem ankete radne snage koja predstavlja najpouzdaniju metodu. Prethodni statistički podaci o nezaposlenosti su podaci iz administrativnih izvora i odnose se na zvaničan broj registrovanih nezaposlenih radnika, bez obzira da li oni stvarno rade ili ne. Suštinska razlika po kojoj važeći zakoni entiteta prave razliku između zaposlene i nezaposlene osobe jeste da li ona za svoj rad plaća socijalno osiguranje u skladu sa zakonom. Ali i pored toga što ovi podaci ne daju preciznu sliku o radnicima koji ne primaju nikakvu plaću a mogli bi početi raditi ako im bude ponuđen posao oni daju preciznu sliku o broju radnika koji su radno sposobni a nemaju socijalno osiguranje.
U zemljama Evropske unije ovaj jednostavni koncept mjerenja nezaposlenosti je odavno zamijenjen konceptom primjene više kombinovanih metoda za mjerenje nezaposlenosti i njihovoj pravovremenoj dostupnosti (npr popis je najbolji izvor ali moramo čekati 10 godina na njegovo objavljivanje). Jedna od tih metoda je Anketa o radnoj snazi koja podatke dobija putem istraživanja direktno na terenu.
Prema Anketi o istraživnju radne snage u Bosni i Hercegovini u 2011. godini po EU standardima bilo je 311 hiljada nezaposlenih osoba i u odnosu na period prije krize ovaj broj je povećan za 39 hiljada.
Svi izvještaji i informacije o rezultatima analize politika rada u BiH bit će objavljeni na www.aldi.ba. Za sve dodatne informacije o analizi možete se obratiti Melihi Gačanin (ALDI) na e-mail: meliha.gacanin@aldi.ba ; tel/fax 038 227850.
Agencije za rad i zapošljavanje BiH objavila je podatak da je u decembru 2011. u Bosni i Hercegovini bilo registrovano 536.781 nezaposlenih osoba. Proteklih 15 godina nezaposlenost je najveći ekonomski problem iz razloga što je preko 20 % radno sposobnog stanovništva bez posla. U cijelom ovom periodu broj nezaposlenih je rastao iz godine u godinu, izuzev kratkog perioda od februara 2007. do oktobra 2008. godine kada je zabilježeno značajno smanjenje nezaposlenosti.
U oktobru 2008. godine završio se kratak 1 ½ godišnji uspješni period u borbi protiv nezaposlenosti kada je broj registriranih nezaposlenih smanjen za skoro 10 % na 477.520 osoba, što je najniži broj u proteklih devet godina. Nažalost globalna kriza preokrenula je pozitivni trend smanjenja registriranih nezaposlenih radnika u oktobru 2008. i do decembra 2011. godine uticala je na povećanje broja nezaposlenih za 59.261 radnika. Zahvaljujući statističkim podacima Agencije za statistiku BiH, Agencije za rad i zapošljavanje, te Federalnom zavodu za statistiku i Republičkom zavodu RS raspolažemo sa preciznim i uporedivim podacima koji mogu opisati promjene u osnovnim makroekonomskim indikatorima na osnovu kojih se mogu pratiti ekonomsko stanje u zemlji. Nažalost još uvijek u javnosti preovladava mišljenje da su naši statistički podaci nepouzdani, neuporedivi i na kraju nerelevantni za donošenje odluka u ekonomskoj politici.
Nesporazum se javlja iz različitog poimanja termina nezaposlenosti. Statistika rada se prikuplja iz tri standardna izvora: kroz redovne periodične popise, administrativne izvore i putem ankete radne snage koja predstavlja najpouzdaniju metodu. Prethodni statistički podaci o nezaposlenosti su podaci iz administrativnih izvora i odnose se na zvaničan broj registrovanih nezaposlenih radnika, bez obzira da li oni stvarno rade ili ne. Suštinska razlika po kojoj važeći zakoni entiteta prave razliku između zaposlene i nezaposlene osobe jeste da li ona za svoj rad plaća socijalno osiguranje u skladu sa zakonom. Ali i pored toga što ovi podaci ne daju preciznu sliku o radnicima koji ne primaju nikakvu plaću a mogli bi početi raditi ako im bude ponuđen posao oni daju preciznu sliku o broju radnika koji su radno sposobni a nemaju socijalno osiguranje.
U zemljama Evropske unije ovaj jednostavni koncept mjerenja nezaposlenosti je odavno zamijenjen konceptom primjene više kombinovanih metoda za mjerenje nezaposlenosti i njihovoj pravovremenoj dostupnosti (npr popis je najbolji izvor ali moramo čekati 10 godina na njegovo objavljivanje). Jedna od tih metoda je Anketa o radnoj snazi koja podatke dobija putem istraživanja direktno na terenu.
Prema Anketi o istraživnju radne snage u Bosni i Hercegovini u 2011. godini po EU standardima bilo je 311 hiljada nezaposlenih osoba i u odnosu na period prije krize ovaj broj je povećan za 39 hiljada.
Svi izvještaji i informacije o rezultatima analize politika rada u BiH bit će objavljeni na www.aldi.ba. Za sve dodatne informacije o analizi možete se obratiti Melihi Gačanin (ALDI) na e-mail: meliha.gacanin@aldi.ba ; tel/fax 038 227850.