Analiza politika rada u BiH: Obrazovanje i tržište rada
U globalnoj recesiji nije došlo do smanjenja broja radnika sa univerzitetskim obrazovanjem, već do rasta od 25 hiljada.
Evropska unija je identifikovala obrazovanje kao jedan od ključnih faktora za razvoj kompetitivne ekonomije i povećanje stope zaposlenosti.
U Bosni Hercegovini osobe koje imaju dvije i više godina obrazovanja nakon završene srednje škole su ekonomski aktivniji i većina uključenih u tržište rada je zaposleno.
Od 225.000 koji imaju završeno tercijalno obrazovanje 142.000 su zaposlene, a 83.000 nezaposlene ili ekonomski neaktivne. U 2011. godini Bosna i Hercegovina je imala 1,1 milion radno sposobnih osoba koje su imale maksimalno završeno osnovno obrazovanje. Od ovog broja svega 185.000 je zaposleno, a 941.000 ili 85 % nezaposleno ili ekonomski neaktivno.
Najveći dio radne snage u Bosni i Hercegovini ima završeno srednješkolsko obrazovanje i od ukupno 1,2 miliona, 509.000 je bilo zaposleno, a 721.000 nezaposleno ili ekonomski neaktivno. Prema podacima ARS za 2011., u Bosni i Hercegovini stopa zaposlenosti radne snage sa samo zavšenom osnovnom školom iznosila je svega 14,9 %, dok je za one koje imaju završenu srednju školu 41,4 %. Sa druge strane, stopa zaposlenosti onih koji imaju tercijarno obrazovanje je na visokih 63,1 %, ali zbog njihovog malog udjela u ukupnoj radnoj snazi ukupna stopa zaposlenosti iznosila je 31,9 %.
Finansijska kriza od 2009. do 2011. godine uticala je na pad zaposlenosti radnika sa maksimalno završenom osnovnom školom za 47 hiljada. Finansijska kriza nije imala ovako drastičan uticaj na gubitak radnih mjesta za kvalifikovane (i sa srednjom stručnom spremom) radnike. Kriza je izbrisala 53 hiljade radnika koji su imali srednješkolsko obrazovanje, ali za razliku od slabo obrazovanih radnika, trend gubitka radnih mjesta na kojima rade kvalifikovani radnici je u 2010. godini privremeno zaustaljen.
Situacija u proteklih šest godina je potpuno obrnuta kod radnika sa završenim bar dvije godine obrazovanja nakon srednje škole. Od 2008. godine broj zaposlenih sa univerzitetskim obrazovanjem konstantno raste i u globalnoj recesiji nije došlo do smanjenja broja radnika sa univerzitetskim obrazovanjem, već do rasta od 25 hiljada. Iako je stopa zaposlenosti univerzitetski obrazovanih osoba najveća, u proteklih deset godina broj nezaposlenih sa univerzitetskom diplomom rastao je daleko brže od osoba sa nižim stepenom obrazovanja. U 2002. godini broj nezaposlenih osoba sa univerzitetskim obrazovanjem bio je tek 6.803, i do kraja 2011. godine narastao je na 22.116.
Svi izvještaji i informacije o rezultatima analize politika rada u BiH bit će objavljeni na www.aldi.ba.
Za sve dodatne informacije o analizi možete se obratiti Melihi Gačanin (ALDI) na e-mail: meliha.gacanin@aldi.ba ; tel/fax 038 227850
U Bosni Hercegovini osobe koje imaju dvije i više godina obrazovanja nakon završene srednje škole su ekonomski aktivniji i većina uključenih u tržište rada je zaposleno.
Od 225.000 koji imaju završeno tercijalno obrazovanje 142.000 su zaposlene, a 83.000 nezaposlene ili ekonomski neaktivne. U 2011. godini Bosna i Hercegovina je imala 1,1 milion radno sposobnih osoba koje su imale maksimalno završeno osnovno obrazovanje. Od ovog broja svega 185.000 je zaposleno, a 941.000 ili 85 % nezaposleno ili ekonomski neaktivno.
Najveći dio radne snage u Bosni i Hercegovini ima završeno srednješkolsko obrazovanje i od ukupno 1,2 miliona, 509.000 je bilo zaposleno, a 721.000 nezaposleno ili ekonomski neaktivno. Prema podacima ARS za 2011., u Bosni i Hercegovini stopa zaposlenosti radne snage sa samo zavšenom osnovnom školom iznosila je svega 14,9 %, dok je za one koje imaju završenu srednju školu 41,4 %. Sa druge strane, stopa zaposlenosti onih koji imaju tercijarno obrazovanje je na visokih 63,1 %, ali zbog njihovog malog udjela u ukupnoj radnoj snazi ukupna stopa zaposlenosti iznosila je 31,9 %.
Finansijska kriza od 2009. do 2011. godine uticala je na pad zaposlenosti radnika sa maksimalno završenom osnovnom školom za 47 hiljada. Finansijska kriza nije imala ovako drastičan uticaj na gubitak radnih mjesta za kvalifikovane (i sa srednjom stručnom spremom) radnike. Kriza je izbrisala 53 hiljade radnika koji su imali srednješkolsko obrazovanje, ali za razliku od slabo obrazovanih radnika, trend gubitka radnih mjesta na kojima rade kvalifikovani radnici je u 2010. godini privremeno zaustaljen.
Situacija u proteklih šest godina je potpuno obrnuta kod radnika sa završenim bar dvije godine obrazovanja nakon srednje škole. Od 2008. godine broj zaposlenih sa univerzitetskim obrazovanjem konstantno raste i u globalnoj recesiji nije došlo do smanjenja broja radnika sa univerzitetskim obrazovanjem, već do rasta od 25 hiljada. Iako je stopa zaposlenosti univerzitetski obrazovanih osoba najveća, u proteklih deset godina broj nezaposlenih sa univerzitetskom diplomom rastao je daleko brže od osoba sa nižim stepenom obrazovanja. U 2002. godini broj nezaposlenih osoba sa univerzitetskim obrazovanjem bio je tek 6.803, i do kraja 2011. godine narastao je na 22.116.
Svi izvještaji i informacije o rezultatima analize politika rada u BiH bit će objavljeni na www.aldi.ba.
Za sve dodatne informacije o analizi možete se obratiti Melihi Gačanin (ALDI) na e-mail: meliha.gacanin@aldi.ba ; tel/fax 038 227850