Stanje na tržištu rada u F BiH od 2002. do 2011
Agencija za lokalne razvojne inicijative, kroz program analize politika rada u BiH i definisanje preporuka do 2014. godine, koji je podržan od strane CCI BiH, u srijedu je objavila nastavak sažetaka dijelova nalaza analize politika rada u BiH u periodu od 2002. do 2011. godine.
TEMA: ANALIZA POLITIKA RADA U BIH ZA 2002-2011.
Stanje na tržištu rada u F BiH od 2002. do 2011. U Federaciji BiH troškovi novčane naknade nezaposlenim demobilisanim borcima koštali su 2 ½ puta više nego troškovi novčane naknade za sve radnike koji su ostali bez posla od 2007. do kraja 2011. godine.
U proteklih deset godina u Federaciji BiH najmanji broj korisnika novčane naknade je zabilježen u martu 2002. godine (2.964 radnika), a zbog posljedica ekonomske krize i politika Federacije BiH najveći broj radnika koji su dobili novčanu naknadu zbog toga što su ostali bez posla zabilježen je u martu 2010. godine (11.393 radnika).
U periodu od 2003. do kraja 2008. godine prisutan je trend konstantnog rasta broja korisnika novčanih naknada uz oscilacije povezane sa promjenama na tržištu koje nažalost nisu išle u korist poboljšanju stanja na tržištu.
Jedina šansa za ozbiljniji preokret u borbi protiv nezaposlenosti kao jednom od ključnih ekonomskih, socijalnih i političkih prioriteta u proteklih deset godina bila je početkom 2007. godine kada je u kratkom vremenskom periodu broj korisnika novčane naknade smanjen za skoro 25%. Nažalost, nakon toliko godina u stagnaciji u bilo kojem segmentu tržišta rada, pozitivni ekonomski rezultati ostvareni u periodu 1 ½ godišnjeg prosperiteta su naprosto izbrisani globalnom ekonomskom krizom iz 2009/10.
U decembru 2011. u Federaciji BiH bilo je 8.093 korisnika novčane naknade što je smanjenje za 29 % u odnosu na mart 2010., ali je takođe za oko 20 % povećanje u odnosu na prosječni mjesečni broja korisnika iz 2007. godine. Nažalost, početkom 2007. godine desila se promjena koja je destimulativno uticala na ostvarivanje pozitivnih efekata na tržištu rada u F BiH. Naime, u drugoj polovini 2006. godine, Federacija BiH usvojila je Zakon o pravima demobilisanih boraca koji je omogućavao ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, koja su definisana na način da nezaposleni demobilisani vojni obveznici imaju, između ostalog, posebno pravo na novčanu naknadu u iznosu od 150 KM u trajanju do 3 godine u zavisnosti od vremena provedenog u ratu.
Prije donošenja ovog zakona, broj demobilisanih vojnih obveznika na evidenciji službi za zapošljavanje se kretao od 64.117 u januaru 2002. godine i kontinuirano je opadao do jula 2006. godine kada se broj nezaposlenih boraca smanjio na 58.731. Već u avgustu u javnosti je najavljeno donošenje nove socijalne politike za nezaposlene demobilisane vojne obveznike, a u septembru iste godine Parlament F BiH je i donio Zakon kojim je omogućeno primanje mjesečne novčane naknade za ovu kategoriju nezaposlenih radnika. Posljedice primjene ovog zakona su najvidljivije u povećanju broja nezaposlenih demobilisanih boraca. Za izuzetno kratko vrijeme, odnosno od jula 2006. do novembra 2007. godine, na biroima za zapošljavanje se prijavilo novih 31.411 nezaposlenih demobilisanih boraca što je dovelo do povećanja ukupne nezaposlenosti ove kategorije boračke populacije za čak 53 %. Primjenom Zakona koji je obezbijedio novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti za demobilisane borce ne samo da je uticao na stanje na tržištu rada, već je uticao na ukupnu finansijsku stabilnost Federacije BiH. Procjena je da su troškovi ovog programa oko 420 miliona KM, obzirom da zvanični podatak treba očekivati tek nakon što F BiH isplati sva dugovanja po ovom Zakonu. Nakon zvaničnog objavljivanja troškova implementacije ovog programa najvjerovatnije da će ukupan iznos ovih troškova biti približan iznosu ukupnog kreditnog zaduženja Federacije BiH po III Stand by aranžmanu sa MMF (I-IV tranša). U istom periodu, odnosno od 01. januara 2007. godine do 31. decembra 2011. godine ukupni troškovi isplate novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti za radnike koji su dobili otkaz ili su ne svojom voljom ostali bez posla iznosili su oko 150 miliona KM, obzirom da visina novčane naknade za vriijeme nezaposlenosti iznosi svega 40 % prosječne plaće u F BiH.
Na primjeru Federacije BiH vidljivo je koliko promjena u politici rada može imati uticaja na stanje na tržištu rada, te koliko je važno provoditi harmonizovane politike rada sa stanjem i kretanjima ključnih makroekonomskih indikatora. Nažalost, ovaj posljednji podatak dodatno ukazuje na ključnu slabost postojećih politika rada u Federaciji BiH koji se ogleda u lošem programiranju politika rada koje je bez pomoći MMF-a Federaciju moglo poslati u bankrot. Da se Federacija BiH u 2007. godini poslužila drugim pristupom i u skladu sa Evropskim standardima podržala ekonomski rast iz 2007. godine sa mjerama koje bi osigurale rast socijalne sigurnosti radnika koji ostaju bez posla mogla je uz znatno manje troškove poboljšati stanje na tržištu rada, smanjiti negativne efekte na potražnju zbog povećanja radnika koji ostaju bez posla, te omogućiti znatno lakše prevazilaženje posljedica masovnog gubitka posla u F BiH tokom Globalne recesije iz 2009. godine.
Svi izvještaji i informacije o rezultatima analize politika rada u BiH bit će objavljeni na www.aldi.ba. Za sve dodatne informacije o analizi možete se obratiti Melihi Gačanin (ALDI) na e-mail: meliha.gacanin@aldi.ba ; tel/fax 038 227 850
Stanje na tržištu rada u F BiH od 2002. do 2011. U Federaciji BiH troškovi novčane naknade nezaposlenim demobilisanim borcima koštali su 2 ½ puta više nego troškovi novčane naknade za sve radnike koji su ostali bez posla od 2007. do kraja 2011. godine.
U proteklih deset godina u Federaciji BiH najmanji broj korisnika novčane naknade je zabilježen u martu 2002. godine (2.964 radnika), a zbog posljedica ekonomske krize i politika Federacije BiH najveći broj radnika koji su dobili novčanu naknadu zbog toga što su ostali bez posla zabilježen je u martu 2010. godine (11.393 radnika).
U periodu od 2003. do kraja 2008. godine prisutan je trend konstantnog rasta broja korisnika novčanih naknada uz oscilacije povezane sa promjenama na tržištu koje nažalost nisu išle u korist poboljšanju stanja na tržištu.
Jedina šansa za ozbiljniji preokret u borbi protiv nezaposlenosti kao jednom od ključnih ekonomskih, socijalnih i političkih prioriteta u proteklih deset godina bila je početkom 2007. godine kada je u kratkom vremenskom periodu broj korisnika novčane naknade smanjen za skoro 25%. Nažalost, nakon toliko godina u stagnaciji u bilo kojem segmentu tržišta rada, pozitivni ekonomski rezultati ostvareni u periodu 1 ½ godišnjeg prosperiteta su naprosto izbrisani globalnom ekonomskom krizom iz 2009/10.
U decembru 2011. u Federaciji BiH bilo je 8.093 korisnika novčane naknade što je smanjenje za 29 % u odnosu na mart 2010., ali je takođe za oko 20 % povećanje u odnosu na prosječni mjesečni broja korisnika iz 2007. godine. Nažalost, početkom 2007. godine desila se promjena koja je destimulativno uticala na ostvarivanje pozitivnih efekata na tržištu rada u F BiH. Naime, u drugoj polovini 2006. godine, Federacija BiH usvojila je Zakon o pravima demobilisanih boraca koji je omogućavao ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, koja su definisana na način da nezaposleni demobilisani vojni obveznici imaju, između ostalog, posebno pravo na novčanu naknadu u iznosu od 150 KM u trajanju do 3 godine u zavisnosti od vremena provedenog u ratu.
Prije donošenja ovog zakona, broj demobilisanih vojnih obveznika na evidenciji službi za zapošljavanje se kretao od 64.117 u januaru 2002. godine i kontinuirano je opadao do jula 2006. godine kada se broj nezaposlenih boraca smanjio na 58.731. Već u avgustu u javnosti je najavljeno donošenje nove socijalne politike za nezaposlene demobilisane vojne obveznike, a u septembru iste godine Parlament F BiH je i donio Zakon kojim je omogućeno primanje mjesečne novčane naknade za ovu kategoriju nezaposlenih radnika. Posljedice primjene ovog zakona su najvidljivije u povećanju broja nezaposlenih demobilisanih boraca. Za izuzetno kratko vrijeme, odnosno od jula 2006. do novembra 2007. godine, na biroima za zapošljavanje se prijavilo novih 31.411 nezaposlenih demobilisanih boraca što je dovelo do povećanja ukupne nezaposlenosti ove kategorije boračke populacije za čak 53 %. Primjenom Zakona koji je obezbijedio novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti za demobilisane borce ne samo da je uticao na stanje na tržištu rada, već je uticao na ukupnu finansijsku stabilnost Federacije BiH. Procjena je da su troškovi ovog programa oko 420 miliona KM, obzirom da zvanični podatak treba očekivati tek nakon što F BiH isplati sva dugovanja po ovom Zakonu. Nakon zvaničnog objavljivanja troškova implementacije ovog programa najvjerovatnije da će ukupan iznos ovih troškova biti približan iznosu ukupnog kreditnog zaduženja Federacije BiH po III Stand by aranžmanu sa MMF (I-IV tranša). U istom periodu, odnosno od 01. januara 2007. godine do 31. decembra 2011. godine ukupni troškovi isplate novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti za radnike koji su dobili otkaz ili su ne svojom voljom ostali bez posla iznosili su oko 150 miliona KM, obzirom da visina novčane naknade za vriijeme nezaposlenosti iznosi svega 40 % prosječne plaće u F BiH.
Na primjeru Federacije BiH vidljivo je koliko promjena u politici rada može imati uticaja na stanje na tržištu rada, te koliko je važno provoditi harmonizovane politike rada sa stanjem i kretanjima ključnih makroekonomskih indikatora. Nažalost, ovaj posljednji podatak dodatno ukazuje na ključnu slabost postojećih politika rada u Federaciji BiH koji se ogleda u lošem programiranju politika rada koje je bez pomoći MMF-a Federaciju moglo poslati u bankrot. Da se Federacija BiH u 2007. godini poslužila drugim pristupom i u skladu sa Evropskim standardima podržala ekonomski rast iz 2007. godine sa mjerama koje bi osigurale rast socijalne sigurnosti radnika koji ostaju bez posla mogla je uz znatno manje troškove poboljšati stanje na tržištu rada, smanjiti negativne efekte na potražnju zbog povećanja radnika koji ostaju bez posla, te omogućiti znatno lakše prevazilaženje posljedica masovnog gubitka posla u F BiH tokom Globalne recesije iz 2009. godine.
Svi izvještaji i informacije o rezultatima analize politika rada u BiH bit će objavljeni na www.aldi.ba. Za sve dodatne informacije o analizi možete se obratiti Melihi Gačanin (ALDI) na e-mail: meliha.gacanin@aldi.ba ; tel/fax 038 227 850