U prostorijama ALDI u.g., održan je prvi sastanak Selekcionog komiteta.
Na sastanku je utvrđeno da je pristiglo 10 aplikacija i to od slijedećih firmi:  
“PORAT” d.o.o Foča
“GRAND BOR” d.o.o Foča
“JAVOR” d.o.o Foča
“AS COMPANY” d.o.o Goražde
“TVORNICA ALATA GORAŽDE” d.d. Goražde
“HATA-COMERC” d.o.o Goražde
“ĐOMIKS” d.o.o Foča
“OMORIKA” d.o.o Foča
“GALVANOPROMET” d.o.o Goražde
“INOWEST” d.o.o Goražde

Selekciona komisija je na ovom sastanku odlučivala za svaku aplikaciju u dvije faze, prva je usklađenost sa osnovnim kriterijima koje je svaki aplikant morao ispunjavati, a druga je administrativna usklađenost, odnosno provjera da li su aplikanti dostavili traženu dokumentaciju na način kako je to traženo. U prvoj fazi selekcije aplikanata utvrđeno je da tri aplikanta („Tvornica alata Goražde“, „Galvanopromet“ d.o.o. Goražde i „Inowest“ d.o.o. Goražde) ne ispunjavaju jedan ili dva osnovna kriterija (nema traženi minimalan broj zaposlenih i nema dokumentacije o korištenju zajmova od finansijskih institucija što podrazumijeva nepostojanje istih) i da zbog toga ne prelaze u drugu fazu selekcije.  

Za sedam aplikanata je odobren prelazak u drugu fazu selekcije aplikanata, s tim da je prije održavanja treninga iz finansijskog menadžmenta potrebno tražiti dodatne informacije (pismenim zahtjevima i provjerom na terenu) kako bi se utvrdile činjenice koje se nisu mogle utvrditi na sastanku a od značaja su za dalji tok selekcije.  

Nakon pomenutih aktivnosti provjere na terenu i edukacije iz finansijskog menadžmenta, aplikanti će pripremiti finansijske planove koji će biti jedan od predmeta konačne ocjene i bodovanja koje će izvršiti selekcioni komitet na narednom sastanku.

Za aplikante koji su prošli prvi krug selekcije i provjeru na terenu održan treninge iz finansijskog menadžmenta, planiranja i analize.  
Cilj treninga je bio da se preduzeća koja su aplicirala za sredstva fonda upoznaju sa osnovama finansijskog planiranja, menadzmenta i analize kako bi svi aplikanti mogli uspješno pripremiti svu potrebnu dokumentaciju koja je neophodna u procesu selekcije u drugom krugu odabira preduzeća korisnika sredstava fonda.  

Nakon ovog jednodnevnog treninga, 28. i 29. maja 2008. godine održan je i trening iz finansijskog menadžmenta. Na ovom treningu prisutnim aplikantima je prezentovan način bodovanja (Ratio analysis  i Altmanov Z-score) koji će se primijeniti prilikom finalnog bodovanja, a nakon toga osnove finansijskog menadžmenta i to finansijsko planiranje, planiranje gotovinskih tokova, finansijsko modeliranje i budžetiranje (izrada i procjena opcija) i druge vještine i tehnike koje su neophodne za izradu realne finansijske prognoze poslovanja u skladu sa rezultatima procjene potreba za finansijskom edukacijom, što je koristilo i kao uvod u izradu planskih bilansa svake od firmi aplikanata.
Sa svakim od prisutnih aplikanata se radilo i pojedinačno, nakon teoretskog dijela treninga, kako bi što bolje shvatili značaj i način osnova planiranja.

Ovim treninzima s prisustvovali slijedeći učesnici:

Ime i prezime:             Pozicija:                      Naziv firme:  
Nenad Vuković         Vlasnik/direktor              „Porat“ d.o.o.  
Radoje Milanović        Knjigovođa                   „Porat“ d.o.o.  
Goran Kostović          Knjigovođa                   „Javor“ d.o.o.  
Spaso Zečević             Direktor                      „Javor“ d.o.o.  
Hasan Hrelja            Vlasnik/direktor           „Hata Comerc“ d.o.o.  
Aldijana Hrelja            Sekretarica               „Hata Comerc“ d.o.o.  
Zineta Spahović          Knjigovođa                „Hata Comerc“ d.o.o.  
Azra Klovo                  Knjigovođa               „A-S Company“ d.o.o.

Nakon izrade planskih bilansa izvršiće se konačno bodovanje i donijeti odluka o visini sredstava koja će se dodijelit i pojedinim aplikantima.

Nakon provedenog procesa selekcije, selekcioni komitet donio odluke o izboru prva četri preduzeća koja će biti korisnici sredstava Fonda.  05.06.2008. godine održan je sastanak Selekcionog komiteta gdje su članovima prezentovane sve aktivnosti koje je ALDI osoblje provodilo u okviru provjere na terenu, edukacije i procjene. Nakon toga je članovima komisije prezentiran način bodovanja. Kako je namijenjeno da se utroši iznos od 135.800 KM na 8 firmi, a kako je samo 4 firme ispunilo tražene uslove, raspisaće se još jedan poziv ali za firme druge djelatnosti, a za ovaj put će se utrošiti pola sredstava (67.900 KM). Članovi su jednoglasno odlučili da se svim aplikantima koji su prošli prvi krug selekcije odobre grantovi, nakon čega je uslijedilo računanje na licu mjesta o procentu raspoloživih sredstava koja će se dodijeliti učesnicima.

Naziv poduzetnika:                             Iznos granta:  
A-S Company d.o.o. Goražde               19.814,31 KM  
Hata Comerc d.o.o. Goražde                19.206,25 KM  
Javor d.o.o. Foča                                13.268,26 KM  
Porat d.o.o. Foča                                15.611,19 KM  
Ukupno:                                            67.900,01 KM

Rok žalbe na dodjeljene iznose je 7 dana od dana obavještenja nakon čega će uslijediti potpisivanje ugovora i dodjela sredstava.

19. avgusta, 2008. godine, u prostorijama ALDI u.g., održan je prvi sastanak Selekcionog komiteta. Na sastanku je utvrđeno da je pristiglo 5 aplikacija i to od slijedećih firmi:  „BOLETUS RS“ d.o.o Foča AD „IMPES“ Foča “IN-ŠEH KRUG” d.o.o Goražde “EMPEK” d.o.o Goražde SZTR „CROISSANT“ Foča Selekciona komisija je na ovom sastanku odlučivala za svaku aplikaciju u dvije faze, prva je usklađenost sa osnovnim kriterijima koje je svaki aplikant morao ispunjavati, a druga je administrativna usklađenost, odnosno provjera da li su aplikanti dostavili traženu dokumentaciju na način kako je to traženo.
U prvoj fazi selekcije aplikanata utvrđeno je da „Croissant“ ne ispunjava osnovne kriterije (nije registrovano kao d.o.o. i dokumentacija nije propisno dostavljena) i da zbog toga ne prelazi u drugu fazu selekcije.  Selekcioni komitet je donio odluku da preostala četri aplikanta ispunjavaju sve uslove iz javnog poziva i da mogu započeti aktivnosti na pripremi aplikana za drugi krug selekcije. Odabrana preduzeća koja su prošla prvu  fazu selekcije će pripremiti finansijske izvještaje i planove koji će biti osnova bodovanja i konačne ocjene koje će izvršiti selekcioni komitet na narednom sastanku. 

Nakon prve faze selekcije aplikanata potrebno je izvršiti provjeru aplikanata na terenu, odnosno tačnost podataka dostavljenih u aplikacijama. U skladu s tim, u periodu od 18. 08. do 26. 08. 2009. godine ALDI osoblje je posjetilo preduzeća aplikante kako bi utvrdili stvarno stanje.
Tokom posjeta svih 10 preduzeća obavljen je razgovor sa članovima menadžmenta svakog preduzeća o njihovim budućim planovima koji se odnose na razvijanje kapaciteta preduzeća i mogućnostima upošljavanja novih radnika.  Sva preduzeća koja su ušla u Projekat Opštinski/Općinski poreski poticaj - Fiskalni gotovinski povrat sredstava, su aplicirala za nabavku novih sredstava tako da je posjeta na terenu iskorištena za dobijanje dodatnih informacija o opremi koju aplikanti žele da nabave. 

U petak, 02. otobra 2009. godine je održan drugi sastanak Selekcionog komiteta na kome su predstavnici ALDI-ja prezentovali sve aktivnosti koje su se provele u okviru provjere na terenu, edukacije i procjene.
 
Nakon diskusije o svakom aplikantu pojedinačno, o njegovoj finansijskoj situaciji i procjeni, te o situaciji u narednom periodu, članovi su jednoglasno odlučili da se, u skladu sa rezultatima bodovanja, aplikantima odobre grantovi u slijedećim iznosima:

Naziv poduzetnika:                                                                 Iznos granta:  
"Blondi' d.o.o Kalinovik                                                           15.000,00 KM  
'Inžinjering' d.o.o. Goražde                                                      8.403,20 KM  
'Fortex' d.o.o. Goražde                                                          15.000,00 KM  
MPI 'Mlin' d.d. Ustikolina                                                        14.971,00 KM  
'HIP-EX' a.d. Ustiprača                                                            8.911,60 KM  
'Fabrika za proizvodnju žice' a.d. Ustiprača                               7.574,20 KM  
'VAM' d.o.o. Čajniče                                                              15.000,00 KM  
'Vavlica' d.o.o. Goražde                                                         11.289,80 KM  
'Kaja Company' d.o.o. Goražde                                                9.510,20 KM  
'Lepenica Company' d.o.o. Goražde                                        15.000,00 KM  
Ukupno:                                                                              120.660,00 KM

Monitoring tim ALDI BiH, uz podršku Centara Civilnih Incijativa (CCI), kroz projekat ‘’Monitoringom javne potrošnje do efikasne vlade’’, objavljuje zbirne nalaze analize budžetske potrošnje domaćih vlasti u mandatnom periodu na programe, projekte i aktivnosti koje su usmjerene na poboljšanje položaja mladih ljudi u skladu sa zahtjevima iz Građanske platforme, koju je u 2006. godini podržalo 500.000 građana Bosne i Hercegovine.  

Ključni nalazi: U sedmici obilježavanja dana mladih, sa razočarenjem se može konstatovati da su domaće vlasti u protekle četiri godine u potpunosti zanemarile probleme mladih ljudi u BiH smanjujući izdvajanja za mlade sa 5,2 miliona KM u 2006. na svega 2,2 miliona KM u 2010. godini, što predstavlja smanjenje od 58 %, dok su plate zaposlenih u državnoj administraciji za isti period porasle za 47%.  

Za politike koje su usmjerene na poboljšanje položaja mladih, vlasti u BiH su izdvojile minimalna sredstva u odnosu na ukupnu budžetsku potrošnju, pa tako su ta izdvajanja u planovima budžeta za 2010. godinu najmanja u posljednjih 5 godina.

Posmatrajući četverogodišni rad trenutnih vlasti kroz budžete (2007 – 2010), može se vidjeti da su u ovom periodu vlasti izdvojile za mlade svega 14 miliona, dok su za isti ovaj period troškovi rada javne administracije iznosili 9,6 milijardi KM.  Kreiranjem Građanske platforme 2006. godine, imajući u vidu loš položaj mladih ljudi u BiH, organizacije civilnog društva  su zahtijevale  od parlamenata i vlada na nivou države i entiteta da do kraja 2010. godine osiguraju afirmativne politike u oblasti poboljšanja položaja mladih. Iako su se vlasti 2006. godine, svojim potpisivanjem Građanske platforme obavezale da će se zalagati za poboljšanje položaja mladih, tadašnja izdvajanja za mlade koja su iznosila 0,1% ukupnih budžetskih sredstava, četiri godine kasnije, su prepolovljena i iznose svega 0,05% ukupnih budžetskih sredstava za 2010. godinu.

Smanjenje izdvajanja za mlade u 2010. godini u odnosu na 2006. godinu jasno ukazuje da domaće vlasti nisu ozbiljno shvatile socijalne i ekonomske probleme sa kojima se suočavaju mladi ljudi u Bosni i Hercegovini, te su u protekle četiri godine njihove probleme stavili u drugi plan vodeći prvenstveno brigu kako zaposlenim u državnim institucijama povećati plate i naknade.  

Svi izvještaji i informacije o rezultatima analize budžetske potrošnje bit će objavljeni na www.budzet.ba i www.aldi.ba. Za sve dodatne informacije o analizi možete se obratiti Melihi Gačanin (ALDI) na e-mail: meliha.gacanin@aldi.ba

Vlasti Bosne i Hercegovine, izabrane na općim izborima u oktobru 2006. godine u mandatnom periodu od 2007. do 2010. godine su imale na raspolaganju 24 milijarde i 718 miliona KM koliko su iznosili usvojeni budžeti i rebalansi budžeta Institucija BiH, Federacije BiH, Republike Srpske i svih 10 kantona u F BiH za period od 2007. do 2010. godine. Od ovog iznosa za funkcionisanje osnovnih funkcija države, kao što su parlamenti, vlade, ministarstva, vladine agencije, pravosudni sistem, odbrana, policija i sigurnost u protekle četiri godine izdvojeno je ukupno 7,66 milijardi KM, od čega su čak 2,04 milijarde KM planirane u 2010. godini.

Tokom protekle 4 godine, troškovi odbrane i pravosudnih institucija nisu značajno promijenjeni u odnosu na troškove generalnih javnih službi i policije, koji su snažno povećani tokom 2007., 2008. i 2010. godine.
Pored sredstava za finansiranje osnovnih funkcija države, u mandatnom periodu domaće vlasti su za finansiranje politike koje su obuhvaćene Građanskom platformom izdvojili ukupno 11,8 milijardi KM.

Vlasti su od svih 12 politika najveću pažnju posvetili obrazovanju i socijalnoj zaštiti za koje je izdvojeno čak 8,8 milijardi KM, odnosno oko ¾ ukupnih sredstava namijenjenih za sve politike koje su obuhvaćene Građanskom platformom. U troškovima socijalne zaštite su obuhvaćeni svi vidovi socijalne i boračke zaštite, zaštite osoba sa onesposobljenjem i raseljenih lica i povratnika. Ostatak sredstava koja su ostala nakon obezbjeđenja osnovnih funkcija vlade i sredstava za finansiranje politika iz Građanske platforme u cijelom mandatnom periodu u iznosu od 5,3 milijarde KM, domaće vlasti su usmjerile u različite ostale vladine programe, od čega u putnu infrastrukturu 411 miliona KM, kulturu i sport u iznosu od 363 miliona KM, te ostale različite vladine programe u ukupnom iznosu od 1,6 milijardi KM. Ostali rashodi koji uključuju obaveze po kreditima, kamatama, budžetske rezerve i nerazvrstano su planirane u ukupnom iznosu od 2,8 milijardi KM. Na osnovu usvojenih budžeta u mandatnom periodu može se vidjeti da su izdvajanja za ključne socio-ekonomske politike kao što su zapošljavanje, poboljšanje položaja mladih, reforma javne uprave, EU integracije i strana ulaganja i dalje na izuzetno niskom nivou i da pored dodatnih prihoda vlasti u protekle 4 godine nisu ostvarila značajniji iskorak po pitanju njihovog finansiranja u odnosu na stanje u 2006. godini.

Svi izvještaji i informacije o rezultatima analize budžetske potrošnje bit će objavljeni na www.budzet.ba i http://www.aldi.ba/. Za sve dodatne informacije o analizi možete se obratiti Melihi Gačanin (ALDI) na e-mail: meliha.gacanin@aldi.ba  tel/fax 038 227 850 / 228 594

lasti Bosne i Hercegovine su u periodu 2007 – 2010. godine, za politike zapošljavanja iz svojih budžeta izdvojile 367 miliona KM, što predstavlja svega 1,5 procenata ukupnih budžetskih sredstava u mandatnom periodu. 

Iako su izdvajanja za ove namjene u 2010. godini povećana za 26 miliona KM u odnosu na 2006., ovo povećanje predstavlja minimalno povećanje izdvajanja imajući u vidu razmjere problema nezaposlenosti i činjenicu da su ukupni budžetski rashodi u istom periodu povećani za čak 1,79 milijardi KM.

Institucije BiH su za politike zapošljavanja u mandatnom periodu planirale ukupno 12,2 milion KM, što u odnosu na ukupan budžet institucija BiH u istom periodu iznosi svega 0,24 procenta. Federacija BiH je za politike zapošljavanja u periodu 2007.-2010. izdvojila ukupno 120,7 miliona KM, što predstavlja 1,7 % ukupnih četverogodišnjih budžetskih sredstava ove vlade, dok je RS za iste namjene u istom periodu izdvojila ukupno 137,9 miliona KM, što predstavlja 2,3 % ukupnih četverogodišnjih budžetskih sredstava Vlade RS. Deset kantona u F BiH su za politike zapošljavanja u periodu 2007.-2010. godini izdvojili ukupno 96,1 miliona KM. Vlasti Bosne i Hercegovine su zadržale izdvajanja za politike zapošljavanja na niskom nivou iako se prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH broj registriranih nezaposlenih lica neznatno smanjio sa 519.224 u oktobru 2006. godine na 511.783 u junu 2010., što predstavlja smanjenje nezaposlenih za samo 7441 osobe.

Pored toga što se broj nezaposlenih neznatno smanjio, domaće vlasti nisu uspjele osigurati rast registriranih zaposlenih za 150.000 novih radnih mjesta kako je to bilo predviđeno Građanskom platformom.
Prema zvaničnim statističkim podacima, broj zaposlenih u BiH se smanjio sa 648 hiljada u septembru 2006. godine, na 624 hiljade zaposlenih u 2010. godini, zbog činjenice da se u RS od 2010. godine podaci o broju zaposlenih prikupljaju posredstvom poreske uprave a ne putem fonda zdravstvenog osiguranja zbog čega podaci o broju zaposlenih u RS nisu u potpunosti uporedivi, dok se broj zaposlenih u F BiH značajno povećao sa 391 hiljadu u septembru 2006. na 423 hiljade u junu 2010. godine.

Generalni zaključak o efektima budžetske potrošnje u oblasti zapošljavanja u protekle četiri godine jeste da su vlasti Bosne i Hercegovine značajno zanemarile pitanje zapošljavanja te dau proteklom mandatunisu ostvarili nikakav značajan efekat na poboljšanje ukupnog stanja u oblasti zapošljavanja.

Svi izvještaji i informacije o rezultatima analize budžetske potrošnje bit će objavljeni na www.budzet.ba i http://www.aldi.ba/. Za sve dodatne informacije o analizi možete se obratiti Melihi Gačanin (ALDI) na e-mail: meliha.gacanin@aldi.ba ; tel/fax 038 227 850 / 228 594

Vlasti Bosne i Hercegovine u mandatnom periodu 2007. – 2010. su u budžetima institucija BiH, entiteta i kantona u F BiH planirale 409 miliona KM za zdravstvo, što predstavlja minimalnih 1,65 procenata ukupnih sredstava planiranih u budžetima za četiri godine mandata.  

Za politike koje su usmjerene na poboljšanje zdravstvene zaštite, vlasti u BiH su izdvojile minimalna sredstva u odnosu na ukupnu budžetsku potrošnju, pa tako su ta izdvajanja u odnosu na 2006. godinu, u 2010. godini povećana za svega 30 miliona KM, što iznosi 3,0 procenata planiranog povećanja ukupnih budžetskih rashoda.

Posmatrajući četverogodišni rad trenutnih vlasti kroz budžete (2007 – 2010), može se vidjeti da su u ovom periodu vlasti izdvojile za zdravstvenu zaštitu svega 3,5 procenata od ukupnih 11,8 milijardi KM budžetskih izdvajanja na prioritete iz Građanske platforme.  

U 2010. godini, domaće vlasti su za zdravstvenu zaštitu planirale izdvojiti 102,6 miliona KM, čime nastavljaju održavati približno minimalan procenat izdvajana za ovu politiku na izuzetno niskom nivou, obzirom da ovaj iznos predstavlja svega 1,5 procenata ukupnih budžetskih sredstava planiranih za ovu godinu (6,780 milijardi KM).  

Značajno je istaći da su u mandatnom periodu izdvajanja za oblast zdravstva planirana u najvećem iznosu u rebalansu budžeta za 2008. godinu kada su za 22 miliona KM bila veća nego u ovoj, 2010. godini.

Imajući u vidu ukupno stanje u sistemu zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovini, posebno probleme u oblasti osiguranja minimalnih zdravstvenih prava i usluga za sve stanovnike u zemlji, probleme sa kojima se suočavaju pružaoci zdravstvenih usluga, generalni zaključak o usklađenosti planirane budžetske potrošnje u oblasti zdravstva sa Građanskom platformom jeste da su vlasti Bosne i Hercegovine u periodu 2007. – 2010. godina planirale minimalno povećanje sredstava za zdravstvo, koja nažalost nisu značajnije uticala na poboljšanje stanja u zdravstvu, zbog čega nije ostvaren ozbiljniji napredak u ispunjavanju zahtjeva iz Građanske platforme u ovoj oblasti.  

Svi izvještaji i informacije o rezultatima analize budžetske potrošnje bit će objavljeni na www.budzet.ba i www.aldi.ba. Za sve dodatne informacije o analizi možete se obratiti Melihi Gačanin (ALDI) na e-mail: meliha.gacanin@aldi.ba ; tel/fax 038 227 850 / 228

Vlasti Bosne i Hercegovine u mandatnom periodu 2007. – 2010. su u budžetima institucija BiH, entiteta i kantona u F BiH planirale 714 miliona KM za razvoj poljoprivrede, odnosno 2,89 procenata ukupnih sredstava planiranih u mandatnom periodu.  

U proteklom mandatnom periodu vlasti Bosne i Hercegovine su značajno povećale izdvajanja za subvencioniranje primarne poljoprivredne proizvodnje, veterinarstva i prehrambene industrije. U 2010. godini, domaće vlasti su za razvoj poljoprivrede planirale izdvojiti 191,5 miliona KM, što predstavlja 2,8 procenata ukupnih budžeta za 2010. godinu što je značajan napredak u odnosu na 2006. godinu kada su ukupna izdvajanja za poljoprivredu iznosila 2,2 procenta ukupnih budžetskih sredstava.

Posmatrajući četverogodišni rad trenutnih vlasti kroz budžete (2007 – 2010), može se vidjeti da su u ovom periodu vlasti izdvojile za razvoj poljoprivrede 6,0 procenata od ukupnih 11,8 milijardi KM budžetskih izdvajanja na prioritete iz Građanske platforme. Značajno je istaći da su u mandatnom periodu izdvajanja za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju planirana u najvećem iznosu u rebalansu budžeta za 2009. godinu kada su za skoro 2 miliona KM bila veća nego u ovoj, 2010. godini.

Planirana budžetska izdvajanja za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju su u mandatnom periodu rasla po znatno većoj stopi od rasta ukupnih budžetskih rashoda čime je omogućeno približavanje strategijama projektovanoj stopi izdvajanja za poljoprivredu od 3 procenta.  

Posmatrajući izdvajanja za poljoprivredu u 2010. godini po entitetima u Federaciji BiH zajedno sa kantonima je izdvojeno 94,9 miliona KM (od čega 30,2 miliona KM otpada na kantone), dok je u Republici Srpskoj planirano izdvajanje od 87,1 milion KM. Imajući u vidu da su izdvajanja za poljoprivredu ostala na visokom nivou i nakon značajnog kresanja budžeta u 2009. godini, može se konstatovati da su za oblast poljoprivrede i ruralnog razvoja osigurana značajna dodatna sredstva koja mogu doprinijeti razvoju poljoprivredne proizvodnje i ruralnom razvoju u Bosni i Hercegovini.

Svi izvještaji i informacije o rezultatima analize budžetske potrošnje bit će objavljeni na www.budzet.ba i www.aldi.ba. Za sve dodatne informacije o analizi možete se obratiti Melihi Gačanin (ALDI) na e-mail: meliha.gacanin@aldi.ba

Monitoring tim ALDI BiH,uz podršku Centara Civilnih Incijativa (CCI), kroz projekat ‘’Monitoringom javne potrošnje do efikasne vlade’’, pozvao je političke partije da pripreme programe rada za period 2011. – 2014. godina u skladu sa datim obećanjima.  

Tokom predizborne kampanje političke stranke su kreirale izborne programe koje su ponudile biračima, a koji se trebaju uspješno provesti u naredne četiri godine. Međutim, obzirom da će na svim nivoima vlasti biti neophodno formirati koalicije više stranaka, potrebno je da vladajuća koalicija izradi konkretan program rada u naredne četiri godine koji će poslužiti kao osnova za planiranje svih programa rada javne administracije, javnih ustanova i preduzeća u većinskom vlasništvu države, jer šanse za ostvarivanje takvog programa su značajno veće ukoliko se u njegovu implementaciju angažuju svi resursi sa kojim raspolaže javni sektor.  

Obzirom na složenost procesa strateškog planiranja, nepostojanje iskustva javne uprave u planiranju i provođenju razvojnih planova i programa, smatramo da je ključ uspjeha, pored predanosti političkih lidera, izrada specifičnog, mjerljivog, ostvarljivog, realističnog i vremenski određenog programa rada.
Imajući u vidu iskustvo organizacija civilnog društva u procesu planiranja aktivnosti u oblasti razvoja, uključivanje civilnog društva u partnerstvo na izradi programa rada, predstavlja prvi test koliko su političke partije spremne da zajedno sa građanima rješavaju ključne ekonomske i socijalne probleme u zemlji.

Sve izvještaje i informacije o rezultatima analize budžetske potrošnje možete pronaći na www.budzet.ba i www.aldi.ba. Za sve dodatne informacije možete se obratiti Melihi Gačanin (ALDI) na e-mail: meliha.gacanin@aldi.ba Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript.

ALDI projektni tim podržan od strane Centara Civilnih inicijativa, kroz projekat „Provođenje analize politika rada u Bosni i Hercegovini i definisanje ključnih preporuka za njihovo poboljšanje do 2014. godine“, u petak je objavio prve nalaze analize politika rada u BiH.

Bosna i Hercegovina iako je ostvarila značajan napredak u rastu Bruto društvenog proizvoda još uvijek tapka u mjestu po pitanju pronalaženja odgovora na strukturni problem nezaposlenosti i niske stope ekonomske aktivnosti stanovništva.
Najprecizniji podaci o ekonomskom napretku Bosne i Hercegovine mogu se dobiti posmatranjm promjena u veličini Bruto društvenog proizvoda.  

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine iz decembra 2011. godine BDP Bosne i Hercegovine u 2010. godini iznosio je 24,584 milijarde KM. U odnosu na 2009. godinu BDP je povećan za 2,2 %. BDP po stanovniku iznosio je 6.397 KM (4.331 USD), obzirom da je procjena Agencije za statistiku BiH da u zemlji trenutno živi 3,843 miliona stanovnika.

U stvaranju Bruto društvnog proizoda najviše doprinose uslužne djelatnosti koje sa 65,8 % učestvuju u kreiranju dodatne vrijednosti, dok proizvodne djelatnosti uključujući i poljoprivredu doprinose BDP preostalih 34,2 %.
Najveći doprinos BDP-u ima dodatna vrijednost stvorena u trgovini sa 13,3 %, dok prerađivačka industrija učestvuje u dodatnoj vrijednosti sa 11,2 %. Na trećem mjestu je javna uprava koja doprinosi sa 9,3 % i poslovanje nekretninama sa 9,1 %.  

Iako je Bosna i Hercegovina ostvarila značajan napredak u rastu Bruto društvenog proizvoda još uvijek tapka u mjestu po pitanju pronalaženja odgovora na strukturni problem nezaposlenosti i niske stope ekonomske aktivnosti stanovništva. U 2006. godini bilo je ukupno 1,177 miliona zaposlenih i nezaposlenih osoba i nakon što je u 2007. godini ovaj broj povećan na 1,196 miliona, on se postepeno smanjivao i u 2011. godini je bio na najnižem nivou od 1,127 miliona stanovnika, što je smanjenje od 4,3 % u odnosu na 2006. godinu.

Pad zaposlenosti kao posljedica Globalne recesije glavni je uzrok smanjenja radne snage u Bosni i Hercegovini. Broj zaposlenih dobiven anketom o radnoj snazi u 2006. godini iznosio je 811 hiljada osoba i daleko je bio veći od broja registriranih zaposlenih radnika, dijelom zbog drugačije definicije ko je zaposlena osoba a dijelom zbog postojanja značajnog učešća radne snage u sivoj – neregistriranoj zaposlenosti.

Broj zaposlenih je tokom 2007. i 2008. godine snažno rastao i dostigao je svoj maksimum od 890 hiljada zaposlenih osoba. Nažalost, posljedice krize su preokrenule trendove u oblasti zaposlenih i u 2009. godini kada se broj zaposlenih smanjio na 859 hiljada. Ovaj trend pada je nastavljen sve do 2011. godine u kojoj je broj zaposlenih iznosio 816 hiljada što govori da Bosna i Hercegovina nije bila pripremljena da adekvatno reaguje i spriječi širenje negativnih efekata krize na ekonomiju i zaposlenost.

Svi izvještaji i informacije o rezultatima analize politika rada u BiH bit će objavljeni na www.aldi.ba. Za sve dodatne informacije o analizi možete se obratiti Melihi Gačanin (ALDI) na e-mail: meliha.gacanin@aldi.ba ; tel/fax 038 227 850

ALDI projektni tim podržan od strane Centara Civilnih Inicijativa, kroz projekat „Provođenje analize politika rada u Bosni i Hercegovini i definisanje ključnih preporuka za njihovo poboljšanje do 2014. godine“, u utorak je objavio nastavak nalaza analize politika rada u BiH. Različito poimanje termina nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini utiče na različite podatke o broju nezaposlenih koji se prezentuju javnost.
Agencije za rad i zapošljavanje BiH objavila je podatak da je u decembru 2011. u Bosni i Hercegovini bilo registrovano 536.781 nezaposlenih osoba. Proteklih 15 godina nezaposlenost je najveći ekonomski problem iz razloga što je preko 20 % radno sposobnog stanovništva bez posla. U cijelom ovom periodu broj nezaposlenih je rastao iz godine u godinu, izuzev kratkog perioda od februara 2007. do oktobra 2008. godine kada je zabilježeno značajno smanjenje nezaposlenosti.

U oktobru 2008. godine završio se kratak 1 ½ godišnji uspješni period u borbi protiv nezaposlenosti kada je broj registriranih nezaposlenih smanjen za skoro 10 % na 477.520 osoba, što je najniži broj u proteklih devet godina. Nažalost globalna kriza preokrenula je pozitivni trend smanjenja registriranih nezaposlenih radnika u oktobru 2008. i do decembra 2011. godine uticala je na povećanje broja nezaposlenih za 59.261 radnika. Zahvaljujući statističkim podacima Agencije za statistiku BiH, Agencije za rad i zapošljavanje, te Federalnom zavodu za statistiku i Republičkom zavodu RS raspolažemo sa preciznim i uporedivim podacima koji mogu opisati promjene u osnovnim makroekonomskim indikatorima na osnovu kojih se mogu pratiti ekonomsko stanje u zemlji. Nažalost još uvijek u javnosti preovladava mišljenje da su naši statistički podaci nepouzdani, neuporedivi i na kraju nerelevantni za donošenje odluka u ekonomskoj politici.    

Nesporazum se javlja iz različitog poimanja termina nezaposlenosti. Statistika rada se prikuplja iz tri standardna izvora: kroz redovne periodične popise, administrativne izvore i putem ankete radne snage koja predstavlja najpouzdaniju metodu. Prethodni statistički podaci o nezaposlenosti su podaci iz administrativnih izvora i odnose se na zvaničan broj registrovanih nezaposlenih radnika, bez obzira da li oni stvarno rade ili ne. Suštinska razlika po kojoj važeći zakoni entiteta prave razliku između zaposlene i nezaposlene osobe jeste da li ona za svoj rad plaća socijalno osiguranje u skladu sa zakonom. Ali i pored toga što ovi podaci ne daju preciznu sliku o radnicima koji ne primaju nikakvu plaću a mogli bi početi raditi ako im bude ponuđen posao oni daju preciznu sliku o broju radnika koji su radno sposobni a nemaju socijalno osiguranje.
U zemljama Evropske unije ovaj jednostavni koncept mjerenja nezaposlenosti je odavno zamijenjen konceptom primjene više kombinovanih metoda za mjerenje nezaposlenosti i njihovoj pravovremenoj dostupnosti (npr popis je najbolji izvor ali moramo čekati 10 godina na njegovo objavljivanje). Jedna od tih metoda je Anketa o radnoj snazi koja podatke dobija putem istraživanja direktno na terenu.

Prema Anketi o istraživnju radne snage u Bosni i Hercegovini u 2011. godini po EU standardima bilo je 311 hiljada nezaposlenih osoba i u odnosu na period prije krize ovaj broj je povećan za 39 hiljada.  

Svi izvještaji i informacije o rezultatima analize politika rada u BiH bit će objavljeni na www.aldi.ba. Za sve dodatne informacije o analizi možete se obratiti Melihi Gačanin (ALDI) na e-mail: meliha.gacanin@aldi.ba ; tel/fax 038 227850.

Globalna recesija iz 2009. godine prouzrokovala je pad zaposlenosti i povećanje nezaposlenosti svih kategorija  radno sposobnog stanovništva u Bosni i Hercegovini, a pad stope zaposlenosti mladih je posebno zabrinjavajući.

Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi u Bosni i Hercegovini, u periodu od 2006. do 2011. godine došlo je do dramatičnog smanjenja radno sposobnog stanovništva, radne snage, zaposlenih i nezaposlenih mladih osoba u dobi od 15 - 24. godine. U ovom vremenskom periodu broj radno sposobnih mladih ljudi je smanjen za čak 91 hiljadu odnosno za skoro 20 % u odnosu na 2006. godinu. Smanjenje radno sposobnih mladih ljudi u periodu od 2006 - 2011 godine direktno je doprinijelo smanjenju radne snage koju čine mlade osobe. Sa manjim oscilacijama tokom faze prosperiteta, promjene u veličini radne snage za populaciju 15 - 24 godine je skoro identična stanju radno sposobnog stanovništva u istoj starosnoj dobi. Tokom 2007. godine došlo je do kratkotrajnog povećanja radne snage, ali je već u 2008. došlo do njenog pada i do 2011. godine veličina radne snage za ovu dobnu skupinu je smanjena za 18 %.

Posljedice ekonomske krize imale su velike posljedice po zaposlenost mladih u dobi od 15 do 24 godine. Tokom 2007. i 2008. godine udio zaposlenosti mladih rastao je po duplo većoj stopi od rasta broja zaposlenih u dobi od 15 - 64. godine. Nakon početka krize broj zaposlenih je opao u svim starosnim grupama, ali je pad zaposlenosti procentualno bio najveći kod mladih u dobi od 15 - 24 godine, zbog čega su mladi radnici procentualno najveći gubitnici u ekonomskoj krizi koja je izbrisala 25 hiljada radnih mjesta koja su popunjavali mladi u dobi od 15 do 24 godine.

Svi izvještaji i informacije o rezultatima analize politika rada u BiH bit će objavljeni na www.aldi.ba. Za sve dodatne informacije o analizi možete se obratiti Melihi Gačanin (ALDI) na e-mail: meliha.gacanin@aldi.ba ; tel/fax 038 227 850

Evropska unija je identifikovala obrazovanje kao jedan od ključnih faktora za razvoj kompetitivne ekonomije i povećanje stope zaposlenosti.
U Bosni Hercegovini osobe koje imaju dvije i više godina obrazovanja nakon završene srednje škole su ekonomski aktivniji i većina uključenih u tržište rada je zaposleno.
Od 225.000 koji imaju završeno tercijalno obrazovanje 142.000 su zaposlene, a 83.000 nezaposlene ili ekonomski neaktivne. U 2011. godini Bosna i Hercegovina je imala 1,1 milion radno sposobnih osoba koje su imale maksimalno završeno osnovno obrazovanje. Od ovog broja svega 185.000 je zaposleno, a 941.000 ili 85 % nezaposleno ili ekonomski neaktivno.

Najveći dio radne snage u Bosni i Hercegovini ima završeno srednješkolsko obrazovanje i od ukupno 1,2 miliona, 509.000 je bilo zaposleno, a 721.000 nezaposleno ili ekonomski neaktivno. Prema podacima ARS za 2011., u Bosni i Hercegovini stopa zaposlenosti radne snage sa samo zavšenom osnovnom školom iznosila je svega 14,9 %, dok je za one koje imaju završenu srednju školu 41,4 %. Sa druge strane, stopa zaposlenosti onih koji imaju tercijarno obrazovanje je na visokih 63,1 %, ali zbog njihovog malog udjela u ukupnoj radnoj snazi ukupna stopa zaposlenosti iznosila je 31,9 %.
Finansijska kriza od 2009. do 2011. godine uticala je na pad zaposlenosti radnika sa maksimalno završenom osnovnom školom za 47 hiljada. Finansijska kriza nije imala ovako drastičan uticaj na gubitak radnih mjesta za kvalifikovane (i sa srednjom stručnom spremom) radnike. Kriza je izbrisala 53 hiljade radnika koji su imali srednješkolsko obrazovanje, ali za razliku od slabo obrazovanih radnika, trend gubitka radnih mjesta na kojima rade kvalifikovani radnici je u 2010. godini privremeno zaustaljen.

Situacija u proteklih šest godina je potpuno obrnuta kod radnika sa završenim bar dvije godine obrazovanja nakon srednje škole. Od 2008. godine broj zaposlenih sa univerzitetskim obrazovanjem konstantno raste i u globalnoj recesiji nije došlo do smanjenja broja radnika sa univerzitetskim obrazovanjem, već do rasta od 25 hiljada. Iako je stopa zaposlenosti univerzitetski obrazovanih osoba najveća, u proteklih deset godina broj nezaposlenih sa univerzitetskom diplomom rastao je daleko brže od osoba sa nižim stepenom obrazovanja. U 2002. godini broj nezaposlenih osoba sa univerzitetskim obrazovanjem bio je tek 6.803, i do kraja 2011. godine narastao je na 22.116.

Svi izvještaji i informacije o rezultatima analize politika rada u BiH bit će objavljeni na www.aldi.ba.
Za sve dodatne informacije o analizi možete se obratiti Melihi Gačanin (ALDI) na e-mail: meliha.gacanin@aldi.ba ; tel/fax 038 227850

Visok rast registrirane nezaposlenosti žena uticao je da danas žene čine većinu registriranih nezaposlenih radnika u Bosni i Hercegovini. Prema podacima Federalnog zavoda u Federaciji BiH na kraju decembra 2011. godine bilo je ukupno 367.975 nezaposlenih osoba, od čega 189.756 žena.
Prije deset godina, u decembru 2002. godine ukupan broj nezaposlenih bio je manji za 77.260. Povećanje broja registriranih nezaposlenih žena najveća je promjena u stanju registrirane nezaposlenosti u Federaciji BiH.
U proteklih deset godina broj nezaposlenih žena se povećao za 57.059 osoba. Ovako visok rast registrirane nezaposlenosti žena uticao je da danas žene čine većinu registriranih nezaposlenih radnika. Do 2007. godine broj nezaposlenih žena i muškaraca u F BiH se kretao podjednako.
Razlike u kretanju između registrirane nezaposlenosti žena i muškaraca pojavile su se 2007. i 2008. kada je došlo do značajnog pada registrirane nezaposlenosti muškaraca, ali ne i žena. Od tada sve do kraja 2011. godine, žene čine većinu registrirane nezaposlene radne snage u Federaciji BiH.
U Republici Srpskoj u decembru 2011. godine bilo je ukupno 153.535 registriranih nezaposlenih osoba od čega 80.490 (52,4%) muškaraca i 73.045 (47,6%) žena. Prije devet godina, u januaru 2003. godine u RS-u je bilo registrano 145.905 nezaposlenih osoba od čega 81.492 muškaraca i 64.413 žena.
Posmatrajući ova dva vremenska perioda može se konstatovati da je u periodu od januara 2003. godine do decembra 2011. godine u RS-u došlo do povećanja registrirane nezaposlenosti za 5,2% odnosno za 7.630 nezaposlenih osoba. U RS-u se desila slična pojava na tržištu rada kao u Federaciji BiH da je u ovom periodu došlo do povećanja broja registriranih nezaposlenih žena za 8.632 osobe (povećanje za 13,4%), dok je u istom periodu došlo do smanjenja broja registriranih nezaposlenih muškaraca za 1.002 osobe (smanjenje za 1,3%).  

Svi izvještaji i informacije o rezultatima analize politika rada u BiH bit će objavljeni na www.aldi.ba.
Za sve dodatne informacije o analizi možete se obratiti Melihi Gačanin (ALDI) na e-mail: meliha.gacanin@aldi.ba ; tel/fax 038 227 850

TEMA:    ANALIZA POLITIKA RADA U BIH ZA 2002-2011.                  

Stanje na tržištu rada u F BiH od 2002. do 2011.  U Federaciji BiH troškovi novčane naknade nezaposlenim demobilisanim borcima koštali su 2 ½  puta više nego troškovi novčane naknade za sve radnike koji su ostali bez posla  od 2007. do kraja 2011. godine.

U proteklih deset godina u Federaciji BiH najmanji broj korisnika novčane naknade je zabilježen u martu 2002. godine (2.964 radnika), a zbog posljedica ekonomske krize i politika Federacije BiH najveći broj radnika koji su dobili novčanu naknadu zbog toga što su ostali bez posla zabilježen je u martu 2010. godine (11.393 radnika).  

U periodu od 2003. do kraja 2008. godine prisutan je trend konstantnog rasta broja korisnika novčanih naknada uz oscilacije povezane sa promjenama na tržištu koje nažalost nisu išle u korist poboljšanju stanja na tržištu.  

Jedina šansa za ozbiljniji preokret u borbi protiv nezaposlenosti kao jednom od ključnih ekonomskih, socijalnih i političkih prioriteta u proteklih deset godina bila je početkom 2007. godine kada je u kratkom vremenskom periodu broj korisnika novčane naknade smanjen za skoro 25%. Nažalost, nakon toliko godina u stagnaciji u bilo kojem segmentu tržišta rada, pozitivni ekonomski rezultati ostvareni u periodu 1 ½ godišnjeg prosperiteta su naprosto izbrisani globalnom ekonomskom krizom iz 2009/10.  

U decembru 2011. u Federaciji BiH bilo je 8.093 korisnika novčane naknade što je smanjenje za 29 % u odnosu na mart 2010., ali je takođe za oko 20 % povećanje u odnosu na prosječni mjesečni broja korisnika iz 2007. godine. Nažalost, početkom 2007. godine desila se promjena koja je destimulativno uticala na ostvarivanje pozitivnih efekata na tržištu rada u F BiH. Naime, u drugoj polovini 2006. godine, Federacija BiH usvojila je Zakon o pravima demobilisanih boraca koji je omogućavao ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, koja su definisana na način da nezaposleni demobilisani vojni obveznici imaju, između ostalog, posebno pravo na novčanu naknadu u iznosu od 150 KM u trajanju do 3 godine u zavisnosti od vremena provedenog u ratu.    

Prije donošenja ovog zakona, broj demobilisanih vojnih obveznika na evidenciji službi za zapošljavanje se kretao od 64.117 u januaru 2002. godine i kontinuirano je opadao do jula 2006. godine kada se broj nezaposlenih boraca smanjio na 58.731. Već u avgustu u javnosti je najavljeno donošenje nove socijalne politike za nezaposlene demobilisane vojne obveznike, a u septembru iste godine Parlament F BiH je i donio Zakon kojim je omogućeno primanje mjesečne novčane naknade za ovu kategoriju nezaposlenih radnika. Posljedice primjene ovog zakona su najvidljivije u povećanju broja nezaposlenih demobilisanih boraca. Za izuzetno kratko vrijeme, odnosno od jula 2006. do novembra 2007. godine, na biroima za zapošljavanje se prijavilo novih 31.411 nezaposlenih demobilisanih boraca što je dovelo do povećanja ukupne nezaposlenosti ove kategorije boračke populacije za čak 53 %. Primjenom Zakona koji je obezbijedio novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti za demobilisane borce ne samo da je uticao na stanje na tržištu rada, već je uticao na ukupnu finansijsku stabilnost Federacije BiH. Procjena je da su troškovi ovog programa oko 420 miliona KM, obzirom da zvanični podatak treba očekivati tek nakon što F BiH isplati sva dugovanja po ovom Zakonu. Nakon zvaničnog objavljivanja troškova implementacije ovog programa najvjerovatnije da će ukupan iznos ovih troškova biti približan iznosu ukupnog kreditnog zaduženja Federacije BiH po III Stand by aranžmanu sa MMF (I-IV tranša). U istom periodu, odnosno od 01. januara 2007. godine do 31. decembra 2011. godine ukupni troškovi isplate novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti za radnike koji su dobili otkaz ili su ne svojom voljom ostali bez posla iznosili su oko 150 miliona KM, obzirom da visina novčane naknade za vriijeme nezaposlenosti iznosi svega 40 % prosječne plaće u F BiH.

Na primjeru Federacije BiH vidljivo je koliko promjena u politici rada može imati uticaja na stanje na tržištu rada, te koliko je važno provoditi harmonizovane politike rada sa stanjem i kretanjima ključnih makroekonomskih indikatora. Nažalost, ovaj posljednji podatak dodatno ukazuje na ključnu slabost postojećih politika rada u Federaciji BiH koji se ogleda u lošem programiranju politika rada koje je bez pomoći MMF-a Federaciju moglo poslati u bankrot. Da se Federacija BiH u 2007. godini poslužila drugim pristupom i u skladu sa Evropskim standardima podržala ekonomski rast iz 2007. godine sa mjerama koje bi osigurale rast socijalne sigurnosti radnika koji ostaju bez posla mogla je uz znatno manje troškove poboljšati stanje na tržištu rada, smanjiti negativne efekte na potražnju zbog povećanja radnika koji ostaju bez posla, te omogućiti znatno lakše prevazilaženje posljedica masovnog gubitka posla u F BiH tokom Globalne recesije iz 2009. godine.

Svi izvještaji i informacije o rezultatima analize politika rada u BiH bit će objavljeni na www.aldi.ba. Za sve dodatne informacije o analizi možete se obratiti Melihi Gačanin (ALDI) na e-mail: meliha.gacanin@aldi.ba ; tel/fax 038 227 850

ALDI je,kroz program analize politika rada u BiH i definisanje preporuka do 2014. godine,uz podršku CCI, u petak objavio ključne rezultate iz Izvještaja: '10 godina poslije – Značaj reforme sistema socijalne sigurnosti u borbi protiv nezaposlenosti u BiH.
Ovaj izvještaj je kreiran kako bi se otpočeo proces zagovaranja odlučnog djelovanja vlasti BiH na smanjenju registrirane nezaposlenosti i poboljšanje svih aspekata socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba, a posebno u periodu nakon gubitka posla i u periodu aktivnog traženja zaposlenja. Osnovni pokazatelji: U Bosni i Hercegovini je trenutno nezaposlen skoro svaki sedmi stanovnik i u odnosu na 2002. godinu broj registrovanih nezaposlenih osoba na biroima za zapošljavanje se povećao za skoro 25%.      


Različito poimanje nezaposlenosti u BiH utiče na različite podatke o broju nezaposlenih koji se prezentuju u javnost, tako da prema Agenciji za statistiku BiH imamo preko 200.000 manje nezaposlenih nego prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Mladi radnici su procentualno najveći gubitnici u ekonomskoj krizi koja je izbrisala 25 hiljada radnih mjesta koja su popunjavali mladi u dobi od 15 do 24 godine.  U protekle tri godine broj zaposlenih u javnom sektoru u F BiH povećan za 8.366 radnika, dok je najznačajniji rast u RS zabilježen u posljednje četiri godine gdje je broj zaposlenih u javnom sektoru povećan za 6.372 radnika.

U F BiH troškovi novčane naknade nezaposlenim demobilisanim borcima koštali su 2,5 puta više nego troškovi novčane naknade za sve radnike koji su ostali bez posla od 2007. do kraja 2011.  

Nakon detaljne analize politika rada u BIH, ALDI je pripremio ključne preporuke za provođenje reformi a neke od njih su slijedeće:   Povećati izdvajanja za aktivne i pasivne politike rada kako bi se stvorili preduslovi za ispunjavanje osnovnih ciljeva u oblasti politika rada;  
Uskladiti visinu doprinosa na plate za osiguranje za slučaj nezaposlenosti koji su različiti u entitetima;  
Uvesti rigorozne programe rada sa nezaposlenim osobama;  
U Zakon o socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba uvesti visoke kazne za poslodavce koji zapošljavaju neprijavljene radnike;  
Osigurati program subvencioniranog zapošljavanja starijih dugoročno nezaposlenih osoba;  

Na konferenciji za medije, predstavnici ALDI-a su istakli da je 'Nažalost, u oblasti rada i zapošljavanja urađeno jako malo na prilagođavanju politika rada potrebama tržišta rada, ali takođe i na prilagođavanju mehanizama podsticaja zapošljavanju mehanizmima koji godinama uspješno funkcionišu u zemljama EU. Ovaj izvještaj kao rezultat provođenja analize politika rada u svijetlu Evropskih integracija prikazuje jednu sveobuhvatnu analizu stanja i efekata politika rada u Bosni i Hercegovini u proteklih deset godina i komparativni pregled ostvarenih rezultata odabranih zemalja EU koje su takođe bile pogođene ekonomskim krizama iz 2001. i 2009. godine.' Agencija za lokalne razvojne inicijative - ALDI je nevladina i neprofitna organizacija koja ima misiju da omogući građanima Bosne i Hercegovine participaciju u okruženju za razvoj otvorenog društva sa ekonomski nezavisnim građanima.

Izvještaj možete pronaći na www.budzet.ba i www.aldi.ba.Za sve dodatne informacije o analizi možete se obratiti Melihi Gačanin (ALDI) na e-mail: meliha.gacanin@aldi.ba ; tel/fax 038 227 850

Danas je u Goraždu, u organizaciji ALDI-a, upriličeno potpisivanje „Sporazuma o saradnji“ u okviru projekta „Smanjivanje disbalansa između ponude i potražnje za radnom snagom i poboljšanje kompetencija, konkurentnosti i zapošljavanja radne snage u Goraždu“, koji je podržan od strane Delegacije Evropske unije u BiH. Današnje potpisivanje „Sporazuma o saradnji“ je upriličeno kako bi se još jednom potvrdila saradnja partnera i saradnika u projektu te na taj način i započela implementacija ovog projekta.

Potpisnici sporazuma su: ALDI, Vlada BPK Goražde, Srednja stručna škola „Džemal Bijedić“, Služba za zapošljavanje BPK Goražde i Udruženje poslodavaca BPK Goražde.
Na današnjoj press konferenciji organizovanoj povodom potpisivanja „Sporazuma o saradnji“, svi potpisnici su se obratili novinarima i izrazili zadovoljstvo zbog učešća u ovako značajnom projektu, te istakli podršku u implementaciji istog.
ALDI Izvršna direktorica, Vildana Drljević je istakla da je osnovna obaveza svih potpisnika sporazuma da, u okviru mogućnosti institucije koju predstavljaju, daju maksimalan doprinos poboljšanju sistema saradnje poslodavaca, institucija i partnera u oblasti obrazovanja i zapošljavanja u cilju smanjenja nezaposlenosti i povećanja mobilnosti radne snage.

Ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport BPK Goražde, Dževad Adžem je rekao „Rezultati dosadašnjeg procesa obrazovanja ne zadovoljavaju potrebe naše privrede. Ovaj projekat je veoma značajan kako bismo na ovako malom prostoru napravili veliki iskorak i stvorili uslove da radnici postanu kompetitivni na tržištu.“

Ovaj projekat će trajati 18 mjeseci i implementiraće se u saradnji sa Srednjom stručnom školom „Džemal Bijedić“ i Službom za zapošljavanje BPK Goražde. Pored pomenutih, značajnu ulogu u ostvarivanju ciljeva projekta imat će Vlada BPK, odnosno Ministarstvo za obrazovanje i Ministarstvo za privredu te predstavnici privrednika koji podržavaju ideju projekta kao značajnu i korisnu za ekonomski napredak kantona.

Osnovni cilj projekta jeste povećanje kvalifikovane i stručne radne snage i smanjivanje disbalansa između ponude radne snage na tržištu rada i potražnje za radnom snagom od strane izvozno orjentisane prerađivačke industrije.

 

ALDI je u srijedu, 06. novembra organizovao Press konferenciju kako bi se najavio početak obuke za nezaposlene koji se nalaze na evidenciji Službe za zapošljavanje BPK Goražde, u cilju njihove lakše zapošljivosti u nekoj od fabrika koje svakodnevno bilježe svoj rast.  
U okviru projekta “Smanjivanje disbalansa između ponude i potražnje na tržištu radne snage” koji je podržan od strane Delegacije Evropske unije u BiH, okončana je aktivnost identifikacija trenutne i buduće potražnje za radnom snagom u BPK Goražde od strane prerađivačke industrije. Ova aktivnost se sprovodila u cilju pripreme za početak procesa obuke i prekvalifikacije 300 osoba (200 nezaposlenih sa evidencije Službe za zapošljavanje BPK i 100 zaposlenih radnika koji ne posjeduju formalnu kvalifikaciju i certifikaciju prethodno stečenog znanja).    

Identifikacijom je utvrđeno da će poslodavci u BPK u skorije vrijeme imati potrebu za zapošljavanjem novih radnika koji su osposobljeni da rade poslove za pet različitih zanimanja: šivač autopresvlaka, metalostrugar, CNC operater, pirotehničar i plastičar.  

Obuka će se vršiti u dva kruga. U prvom krugu bit će provedena obuka za zanimanja: šivač autopresvlaka, metalostrugar i CNC operater.  

Kako bi raspoloživa radna snaga na prostoru kantona spremno dočekala otvaranje novih radnih mjesta, objavili smo poziv za sve nezaposlene osobe sa evidencije Službe za zapošljavanje BPK Goražde, starosti do 35 godina da se prijave za učešće u procesu besplatne obuke za osposobljavanje za rad na pomenutim radnim mjestima.  

U ovom projektu svoj značajan doprinos će pored ALDI-ja dati Srednja stručna škola „Džemal Bijedić“ Goražde, Služba za zapošljavanje BPK Goražde, i Vlada, odnosno Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport BPK Goražde.  

Obuka će biti sprovedena od strane Srednje stručne škole „Džemal Bijedić“ Goražde, i trajat će ukupno 70 sati (30 sati teoretske i 40 sati praktične obuke) nakon koje će se izvršiti testiranje, a uspješno ocijenjeni polaznici dobit će certifikate koji će ih činiti konkurentnijim na tržištu radne snage, odnosno omogućiti lakše zapošljavanje. Aktivnosti koje će prethoditi obuci, jesu odabir i priprema nezaposlenih za uvođenje u proces obuke, što će vršiti Služba za zapošljavanje BPK Goražde  

Značajno je napomenuti da će slijedeće aktivnosti koje će ALDI u saradnji sa prisutnim partnerima implementirati u okviru ovog projekta biti usmjerene na izradu zakonodavnog okvira koji će omogućiti da se stečena znanja i certifikati koje polaznici dobiju u okviru ovih obuka u što skorije vrijeme upišu u radne knjižice i postanu dio obrazovanja koje će biti priznato bilo gdje u BiH i dalje.

Donator: Delegacija Evropske unije u BiH    

Naziv projekta: “EDU&JOB: Jačanje prava radnika i tržišta radne snage zagovaranjem regulative o obrazovanju odraslih”  Trajanje projekta: 01. januar 2014. – 31. decembar 2015. Agencija za lokalne razvojne inicijative (ALDI) je u januaru 2014. godine u partnerstvu sa Centrima Civilnih Inicijativa (CCI) započela sa implementacijom projekta pod nazivom: “EDU&JOB: Jačanje prava radnika i tržišta radne snage zagovaranjem regulative o obrazovanju odraslih”.    

Na osnovu iskustava iz proteklih godina može se zaključiti da će se za svako novo zapošljavanje u postojećoj ili novoj industriji zahtijevati spreman sistem dodatnog obrazovanja odraslih obzirom da većina proizvodnih tehnologija za izvoz zahtijeva specifičnu obuku radnika. Ovaj problem predstavlja veliki teret za poslodavce koji moraju da ulažu značajne resurse i da gube dragocjeno vrijeme na obuku novih radnika koje zapošljavaju. Provođenje projekta u kojem će se unaprijediti sistem obrazovanja odraslih može dodatno stimulativno uticati na poslodavce da proširuju obim poslovanja i broj radnih mjesta.  

Generalni cilj projekta jeste unaprijediti prava radnika i mobilnost radne snage, inoviranjem pravnog okvira koji tretira obrazovanje odraslih, zagovaranjem donošenja i monitoringom provođenja zakona o obrazovanju odraslih, na nivou entiteta, kantona i Brčko Distrikta.      

Projekat će biti fokusiran na donošenje koherentnog i harmonizovanog pravog okvira u cijeloj zemlji koji tretira obrazovanje, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju odraslih, kako bi se poboljšao kvalitet tržišta radne snage, te unaprijedila pozicija socijalno marginalizovanih grupa (otpušteni radnici, dugotrajno nezaposleni, osobe s invaliditetom, Romi itd). Paralelno, vršit će se stalni monitoring provođenja i optimizacija predmetne regulative u RS (gdje je Zakon o obrazovanju odraslih na snazi nekoliko godina), i u kantonima koji tokom trajanja projekta donesu novu regulativu. Istovremeno, značajna pažnja biće posvećena senzibilizaciji javnosti i podizanju javne svijest o prednostima novih zakonskih rješenja o obrazovanju odraslih i važnosti cjeloživotnog učenja.    

Projekat će isporučiti nekoliko međusobno komplementarnih rezultata:  
1. Pokrenute zvanične inicijative za donošenje zakona o obrazovanju odraslih, čime će se ojačati uloga civilnog društva u promociji ljudskih prava, ključnim reformama i vladavini zakona;  
2. Stalni monitoring provođenja zakona, uz periodčno izvještavanje javnosti i preporuke za optimizaciju regulative i prakse, čime će se unaprijediti legislativa, podići nivo odgovornosti autoriteta, te participacija marginaliziranih grupa,;  
3. Senzibilizacija i masovna podrška javnosti za donošenje i provedbu zakona, putem intenzivnog medijskog i javnog prisustva, čime će se  podići javna svijest o predmetnim reformama i unaprijediti dijalog sa “political society”.      

Ciljna grupa:  Entitetska i kantonalna ministarstva obrazovanja i rada, kao i služba u BD (ukupno 25 javnih institucija), vlade i parlamenti (12), te vodeće političke stranke;  Javne službe za zapošljavanje (ukupno 13) i privatne agencije za zapošljavanje i Agencija za rad i zapošljavanje BiH;  Sindikati, CSO s, mreže, eksperti, aktivisti i novinari, te civilno društvo u cjeliji (Opseg ove grupe čini minimalno 5 CSO s koje se bave obrazovnim, radnim i socijalnim pravima i  akcijama, te  nekoliko desetina istaknutih pojedinaca iz različitih branši - sindikati, novinari, akademnski radnici);    

Minimalno 10 vodećih medijskih kuća u BiH.      

Korisnici projekta su  svi građani BiH, a posebno dugotrajno nezasposleni, osobe koje su nedavno ostale bez posla, njihove porodice, te svi budući korisnici inoviranog obrazovnog sistema namjenjenog odraslima, što u zbiru iznosi minimalno 1 milion građana (od čega preko 550.000 nezasposlenih). Sekundarno, korisnici su i uposlenici u obrazovnom i sektoru rada i zapošlavanja, kojima će projekat pomoći da se oslobode stigme kolektivne neefikasnosti, čime projekat pridobija preko 50.000 zaposlenih u sektorima obrazovanja i rada.

U okviru projekta „EDU&JOB: Jačanje prava radnika i tržišta radne snage zagovaranjem regulative o obrazovanju odraslih”, 13.03.2014.godine u organizaciji ALDI-a, u Goraždu je održan drugi sastanak radne grupe za izradu Prijedloga nacrta zakona o obrazovanju odraslih u BPK Goražde.  
Sastanku su prisustvovali predstavnici Službe za zapošljavanje BPK Goražde, Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport BPK Goražde, SSŠ „Džemal Bijedić“ Goražde, Udruženja poslodavaca BPK, Pedagoškog zavoda BPK, te ALDI.

Na sastanku je utvrđeno da će se u roku od 7 dana pripremiti Prijedlog u skladu sa zaključcima donesenim na radnoj grupi, koji će proći kroz provjeru od strane predstavnika Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport BPK Goražde te biti predstavljen radnoj grupi na konačno usaglašavanje.

Pored Prijedloga nacrta zakona o obrazovanju odraslih, radna grupa je dogovorila i pripremu prijedloga za izmjene i dopune Zakona o srednjem obrazovanju i odgoju BPK Goražde koji će sadržavati i regulisati oblast stručne obuke odraslih osoba. Slijedeći sastanak radne grupe je zakazan za 2 sedmice.

Danas je u Goraždu, održana svečana ceremonija uručenja certifikata za 107 polaznika uspješno završene obuke i stručnog osposobljavanja nezaposlenih za poslove šivača autopresvlaka, metalostrugara i CNC- operatera u okviru projekta „Smanjivanje disbalansa između ponude i potražnje za radnom snagom i poboljšanje kompetencija, konkurentnosti i zapošljavanja radne snage u Goraždu“.  

Projekat „Smanjivanje disbalansa između ponude i potražnje za radnom snagom i poboljšanje kompetencija, konkurentnosti i zapošljavanja radne snage u Goraždu“  koji je finansiran od strane Delegacije EU u BiH, imao je za cilj smanjenje disbalansa na tržištu rada na prostoru Bosansko-podrinjskog kantona u odnosu na ponudu i potražnju, putem stručnog osposobljavanja nezaposlenih lica registrovanih na evidenciji Službe za zapošljavanje BPK. Jedan od ključnih rezultata prve obuke jeste da je kroz proces stručno teoretske obuke, 107 polaznika uspješno osposobljeno i certificirano za poslove šivača autopresvlaka, metalostrugara i CNC- operatera, od čega je njih 20 nakon obuke već dobilo posao u proizvodnim kompanijama u BPK Goražde.

U toku je i drugi poziv u kojem se, pored zanimanja šivača autopresvlaka, metalostrugara i CNC- operatera, nezaposlene osobe mogu prijaviti i za obuku nova dva zanimanja, plastičar i pirotehničar, koja su također veoma tražena od strane privrednih subjekata na području BPK Goražde. Također, bitno je napomenuti da će se dodjeljeni certifikati unositi u radne knjižice, čime osobe, koje su uspješno završile obuku, postaju konkurentnije na tržištu rada.  

O značaju samog projekta na povećanju zapošljivosti radne snage u BPK Goražde, te jačanju saradnje svih ključnih aktera u ekonomskom razvoju kantona, pored predstavnika ALDI – a, govorili su Ministrica za obrazovanje, nauku, kulturu i sport BPK Azra Kuljuh, Ministar za privredu BPK Demir Imamović, Direktorica Službe za zapošljavanje BPK Nafija Hodo, Direktor Srednje stručne škole „Džemal Bijedić“ Admir Kurtović te sami polaznici obuke. Polaznicima obuke, certifikate je uručila ALDI izvršna direktorica Vildana Drljević koja je na kraju svečane ceremonije dodjele certifikata istaknula da će se ovaj projekat koristiti kao model za slične aktivnosti za podršku stranim i domaćim investitorima, čime će se dati značajan doprinos ubrzanom ekonomskom razvoju Gornje-drinske regije.